Kronična bubrežna bolest — stanje u kojemu bubrezi postupno gube sposobnost filtriranja krvi i uklanjanja otpadnih tvari iz tijela — danas pogađa 844 milijuna odraslih osoba diljem svijeta. Istraživanja pokazuju da gotovo polovica oboljelih ne zna da je bolesna.

Kombinacija dvaju lijekova smanjuje rizik povratka raka bubrega, odobrena prva terapija ove vrste

Nova serija istraživačkih radova objavljena u uglednom medicinskom časopisu The Lancet upozorava na razmjere problema i poziva na širu primjenu jednostavnog i jeftinog testa urina koji bi mogao spasiti živote.

Zašto toliko mnogi ne znaju da su bolesni

Kronična bubrežna bolest često se naziva asimptomatskom bolešću jer u ranim i srednjim stadijima gotovo ne uzrokuje nikakve simptome. Tegobe se obično pojavljuju tek u kasnijoj fazi, kada je bolest toliko napredovala da može biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega. Upravo zbog nedostatka simptoma bolest često ostaje neprepoznata.

Foto: Magnific

Istraživači procjenjuju da bi se situacija mogla znatno poboljšati kada bi se test urina na bjelančevine (proteine) rutinski koristio. Taj postupak je jeftin, brz i dostupan u svim zdravstvenim sustavima, ali se još uvijek ne provodi redovito.

Što kaže nova studija

Seriju triju istraživačkih radova predvodi dr. Jennifer Lees, starija klinička istraživačica sa Sveučilišta u Glasgowu i konzultantica nefrologinja u NHS-u.

„Kronična bubrežna bolest i dalje je jedno od najzabrinjavajućih stanja koja utječu na globalno zdravlje," istaknula je dr. Lees dodavši da istraživanja jasno pokazuju da postoji hitna potreba za usmjeravanjem pažnje i resursa na ovu bolest.

Kronična bubrežna bolest u porastu – a većina oboljelih niti ne zna da je ima

Lees posebno ističe potencijal rutinskog testiranja: „Postoji ogroman potencijal za poboljšanje rane dijagnoze, liječenja i zdravog životnog vijeka rutinskim testiranjem urina na bjelančevine u različitim zdravstvenim okruženjima. To je posebno važno za populacije s povećanim rizikom od nedijagnosticiranosti, uključujući osobe koje nisu bijele rase i žene."

Radovi također upozoravaju na razlike u pristupu dijagnostici i liječenju između muškaraca i žena te naglašavaju potrebu za integriranim pristupom prevenciji i liječenju bolesti.

Koji su čimbenici rizika

Kronična bubrežna bolest najčešće se razvija kao posljedica šećerne bolesti, povišenog tlaka, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, a rizik raste s dobi. Osobe s ovom bolešću imaju dva do tri puta veće stope hospitalizacije od onih bez nje.

Ako se ne liječi, bolest može biti smrtonosna. Prema trenutačnim projekcijama, do 2040. godine kronična bubrežna bolest mogla bi postati peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Danas je na devetom mjestu.

Jednostavan test koji može promijeniti ishod

Dr. Matthew Borg s Adelaide Sveučilišta naglašava da je rana detekcija ključna.

„Bubrežna bolest često se opisuje kao tiho stanje jer mnogi ljudi ne shvaćaju da je imaju sve dok već nije odmakla. Upravo zato su jednostavni i jeftini testovi toliko važni. Oni mogu otkriti bolest rano, kada je liječenje najučinkovitije. Kombinacija testa urina, krvne pretrage i mjerenja krvnog tlaka može identificirati bubrežnu bolest mnogo ranije i otvoriti vrata liječenjima koja mogu usporiti ili čak spriječiti napredovanje do bubrežnog zatajenja", rekao je dr. Borg. 

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.