Magnific
Ljeto je počelo, a mnogi dijelovi svijeta već bilježe iznadprosječno visoke temperature. Iako mnogi uživaju u sunčanom vremenu, stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, osobito za osobe koje već imaju određene kronične bolesti.
Kako prenosi The Independent, visoke temperature ne uzrokuju samo toplinsku iscrpljenost i dehidraciju, već mogu dodatno pogoršati postojeće zdravstvene tegobe te povećati rizik od komplikacija.
Kada je vani vrlo vruće, organizam pokušava rashladiti tijelo širenjem krvnih žila i povećanim protokom krvi prema koži. Na taj način tijelo lakše otpušta toplinu u okolinu. Međutim, kod osoba koje imaju bolesti srca ili suženje krvnih žila taj mehanizam može predstavljati dodatni napor za kardiovaskularni sustav. Srce tada mora raditi intenzivnije kako bi zadovoljilo potrebe organizma, što može povećati rizik od zdravstvenih komplikacija.
Posebno se preporučuje oprez starijim osobama, srčanim bolesnicima i svima koji imaju povišen krvni tlak ili druge čimbenike rizika.
Bubrezi imaju ključnu ulogu u filtriranju otpadnih tvari iz krvi i održavanju ravnoteže tekućine u organizmu. Kada osoba ne unosi dovoljno tekućine, njihova funkcija može biti otežana.
Dugotrajna dehidracija povećava rizik od nastanka bubrežnih kamenaca, a kod osjetljivih osoba može pridonijeti i razvoju ozbiljnijih bubrežnih problema. Stručnjaci zato tijekom toplinskih valova posebno naglašavaju važnost redovitog unosa vode, čak i kada osoba ne osjeća izraženu žeđ.
Visoke temperature i povećana vlažnost zraka mogu utjecati i na osobe koje imaju određene upalne bolesti zglobova. Kod gihta, jednog od najčešćih oblika upalnog artritisa, dehidracija može povećati koncentraciju mokraćne kiseline u krvi, što može potaknuti pojavu bolnih napada bolesti.
Novo istraživanje otkriva što bi moglo stajati iza dijela slučajeva PMOS-a
Neka istraživanja također upućuju na mogućnost da ekstremna vrućina može privremeno utjecati na određene funkcije imunološkog sustava te pridonijeti pojačanoj upalnoj reakciji u organizmu.
Mnogi ljudi primjećuju da tijekom vrućih dana češće pate od glavobolja ili migrena. Razlog tome može biti kombinacija više čimbenika. Promjene temperature, promjene atmosferskog tlaka i nedovoljan unos tekućine mogu kod osjetljivih osoba potaknuti razvoj glavobolje. Kod osoba koje pate od migrena dehidracija se smatra jednim od poznatih okidača napada.
Stručnjaci zato preporučuju redovito pijenje vode, izbjegavanje dugotrajnog boravka na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana te prilagodbu fizičkih aktivnosti vremenskim uvjetima.
Europsko istraživanje upozorava na nedostatak psihološke podrške za osobe s rijetkim bolestima
Iako većina ljudi vrućine povezuje prvenstveno s nelagodom i umorom, sve je više dokaza da ekstremne temperature mogu utjecati na različite organske sustave. Upravo zato osobe koje boluju od kroničnih bolesti tijekom toplinskih valova trebaju posebno paziti na hidrataciju, pridržavati se liječničkih preporuka i na vrijeme reagirati ako primijete pogoršanje simptoma.