DR. SANJA VUŠKOVIĆ

Gotovo 97 posto oboljelih preživi ako se rak prostate otkrije na vrijeme. Zašto muškarci ipak odgađaju preglede?

| Autor: Ana Moslavac
Foto: Privatna arhiva Sanje Vušković, Magnific

Foto: Privatna arhiva Sanje Vušković, Magnific

Rak prostate posljednjih godina dobiva sve više mjesta u medijskom prostoru. Radi se o bolesti koja pogađa isključivo mušku populaciju i češće se javlja u razvijenim zemljama, ali zahvaljujući napretku medicine i ranim testovima probira mortalitet znatno opada te je liječenje sve uspješnije. Ipak, to ne znači da se o bolesti treba prestati govoriti jer se i dalje radi o stanju koje je drugo po učestalosti kod muškaraca, odmah iza karcinoma pluća. Prema procjenama, smatra se da u svijetu godišnje od raka prostate oboli gotovo milijun i 300 tisuća muškaraca.

Poznata terapija raka prostate mogla bi se uskoro primjenjivati i u ranijoj fazi bolesti

U svojoj ranoj fazi, rak prostate obično ne daje nikakve simptome te se upravo zbog toga obično otkriva na preventivnim pregledima. Mjere se vrijednosti PSA u krvi, obavlja se digitorektalni pregled, a potom po potrebi i magnetska rezonanca te biopsija prostate. 

“Prema smjernicama Europskog urološkog društva za muškarce bez rizičnih čimbenika rani probir za otkrivanje raka prostate započinje s 50 godina starosti. Za one muškarce čiji su otac ili brat imali ili imaju rak prostate ili je netko drugi u obitelji imao neki karcinom savjetuje se s probirom započeti s 45 godina. Kod vrlo rizičnih osoba probir treba započeti s 40 godina (nositelji npr. BRCA 2 mutacije)”, komentira dr. Sanja Vušković, specijalistica onkologije i radioterapije s kojom danas razgovaramo o tome koliko je važno bolest uočiti na vrijeme. 

MagnificMagnific

U nastavku, liječnica govori kako su osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom posebno osjetljiva skupina jer češće razvijaju agresivnije oblike bolesti.  Njima se početak preventivnih pregleda sugerira i ranije. 

Preventivni pregledi spašavaju život posebno zbog toga što su rani znakovi raka prostate dosta nespecifični, pa ih osobe često zanemaruju ili povezuju s mogućim benignim povećanjem prostate. Obično se ovdje radi o učestalom mokrenju (osobito tijekom noći), slabijem mlazu urina, osjećaju nepotpunog pražnjenja mjehura, otežanom mokrenju i peckanju, pojavi krvi u urinu ili sjemenoj tekućini. Kasnije faze bolesti katkada karakteriziraju bolovi u zdjelici i kostima.

Ako se bolest otkrije u ranoj fazi većina bolesnika potpuno se izliječi

Napredne metode liječenja i preventivni pregledi danas su osigurali dug i kvalitetan život pacijentima. Osobe kojima se rak prostate otkrije u ranoj fazi obično se u potpunosti izliječe, a desetogodišnja stopa preživljenja bolesti stadija I iznosi čak 97 posto. Preživljavanje se smanjuje kada su u pitanju uznapredovali stadiji. 

“Liječenje ovisi o stadiju proširenosti bolesti i biološkim karakteristikama samog tumora. U slučaju lokalizirane bolesti (tumor ograničen samo na prostatu, niski Gleasonov zbroj i klinički nepalpabilan tumor) moguće je tumor samo pratiti i intervenirati u najboljem trenutku ako tumor počne rasti ili promijeni biološke karakteristike prema zloćudnijem. Takav oblik liječenja nazivamo aktivno praćenje. U ostalim slučajevima lokalizirane bolesti bolesnicima je dostupno kirurško liječenje”, objašnjava onkologinja Vušković.

Hrvatski je zdravstveni sustav doista napredan kada je u pitanju liječenje ove bolesti pa je pacijentima dostupna robotska kirurgija prostate kojom se optimiziraju rezultati liječenja uz smanjivanje stope nepovratnih nuspojava.

Ipak, ako se radi o starijem pacijentu ili osobi za koju operacija predstavlja veliki rizik, liječenje se obavlja radikalnom radioterapijom prostate. Dostupne su i najmodernije metode vanjskog zračenja prostate (VMAT, SBRT) kojima se postižu odlične stope izlječenja uz što manje nuspojava. 

Dr. Vušković naglašava kako je većina terapija potpuno besplatna: “U lokalno-uznapredovalim stadijima bolesti liječenje se provodi kombinacijom moderne hormonske terapije i zračenja. U metastatskoj bolesti liječenje se provodi kemoterapijom, hormonskom terapijom, ciljanom terapijom, radioligandnom terapijom i imunoterapijom. Važno je naglasiti da su u Hrvatskoj bolesnicima dostupne sve terapije od kojih je većina dostupna na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.

Plan liječenja raka prostate kreira se individualno za svakog pacijenta na osnovu tipa i proširenosti tumora te prema pacijentovim preferencijama. Sve to omogućuje da se mnogi muškarci po završetku liječenja vraćaju uobičajenom životu koji su vodili i prije bolesti te se ne susreću s ograničenjima. 

Znanstvenici pronašli novi pristup za liječenje uznapredovalog raka prostate

Ipak, potrebno je znati da terapija može izazvati nuspojave od kojih su česte: umor, erektilna disfunkcija, inkontinencija, hormonalne promjene, smanjenje seksualne želje, povećanje tjelesne mase, ali i neke druge. 

“Važno je naglasiti da se robotskim operativnim tehnikama i modernim tehnikama zračenja nastoje očuvati neurovaskularni snopovi važni za očuvanje potencije i kontinencije. Naravno da uspjeh ovisi i o potenciji i kontinenciji prije početka liječenja”, spominje dr. Vušković.

I dalje se susrećemo s mitovima o raku prostate 

Dr. Sanja Vušković osvrnula se na najčešća pogrešna uvjerenja i mitove koji se vežu za ovaj tip raka i zapravo odvraćaju muškarce od pregleda te time ugrožavaju njihovo zdravlje. Izdvojila je nekoliko najčešćih:

MagnificMagnific

  1. Ako nemam simptome, sigurno nemam ni rak.
  2. PSA test ničemu ne služi.
  3. Rak prostate je uvijek spor i bezopasan te ga dobivaju samo stari ljudi.
  4. Pregled prostate je bolan i ponižavajući.
  5. Liječenje uvijek znači inkontinenciju i impotenciju.

“Ovakva razmišljanja mogu odvratiti muškarce od pregleda i doprinijeti kasnom otkrivanju bolesti”, kaže onkologinja i upozorava da je vrijeme da ova uvjerenja postanu dio prošlosti. 

Ciljano testiranje prostate moglo bi spasiti živote

Na samom kraju spomenula je da zapravo ne postoji siguran način prevencije raka prostate, ali usvajanjem zdravih životnih navika možete smanjiti rizik od oboljenja poboljšanjem općeg zdravlja. 

“Redovita fizička aktivnost, održavanje normalne tjelesne mase, mediteranska prehrana, nepušenje i umjerena konzumacija alkohola navike su koje pridonose očuvanju zdravlja. Osim mogućeg utjecaja na rizik za razvoj bolesti, dobra fizička kondicija pomaže boljem podnošenju terapije i bržem oporavku nakon liječenja”, poručuje dr. Vušković. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter