Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Immunology otkriva da neki uobičajeni aditivi u hrani, poput konzervansa, zaslađivača i bojila mogu biti povezani s razvojem astme kod djece. Znanstvenici su koristili naprednu metabolomsku analizu kako bi proučili kako ti dodaci djeluju na imunološki sustav i metabolizam djece.

Aditivi se široko koriste u prehrambenoj industriji kako bi se produžila trajnost proizvoda ili poboljšala boja i okus. No, istraživanja pokazuju da djeca konzumiraju znatno više ultraprerađene hrane (UPF) od odraslih te su pritom osjetljivija na štetne učinke aditiva, koji uključuju alergije, poremećaje pažnje i povećan rizik od astme.

Ranije studije povezale su konzumaciju aditiva poput natrijeva benzoata, tartrazina, eritrozina s pojavom alergija kože, sluznice i probavnog sustava. Napadi astme zabilježeni su i nakon izloženosti metilparabenu i propilparabenu, dok su trudnice koje konzumiraju umjetno zaslađene napitke češće imale djecu s dijagnozom astme.

Aditivi mijenjaju imunološki i metabolički odgovor

U novom kineskom istraživanju znanstvenici su analizirali uzorke seruma djece mlađe od 15 godina kako bi izmjerili koncentracije deset najčešće korištenih aditiva, među kojima su bili aspartam, neotam, saharin, sukraloza, ciklamat, benzojeva kiselina i dehidrooctena kiselina.

Najviše razine zabilježene su za dehidrooctenu kiselinu (99,6%), benzojevu kiselinu (99,2%) i ciklamat (69%). Kod djece s astmom razine dehidrooctene i benzojeve kiseline bile su značajno više nego kod zdrave djece. Statističke analize potvrdile su povezanost između izloženosti tim aditivima i pojave dječje astme.

Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju

Znanstvenici su identificirali 73 metabolička markera povezana s astmom, uključujući spojeve koji sudjeluju u upali dišnih puteva, diferencijaciji imunoloških stanica i regulaciji imunoglobulina E (IgE) i interleukina IL-4 i IL-17A - ključnih za alergijske reakcije.

Pokusi na životinjama potvrdili učinak

U eksperimentima na miševima koji su hranjeni hranom s dodacima, primijećeno je povećanje upalnih stanica, eozinofila, Th2 i Th17 limfocita te povišene razine IgE i citokina koji uzrokuju alergijske reakcije. To ukazuje da aditivi mogu narušiti ravnotežu imunoloških stanica i potaknuti razvoj astme.

Autori istraživanja također sugeriraju da aditivi mogu djelovati putem tzv. osovine crijeva i pluća - narušavajući propusnost crijevne barijere i sastav mikrobiote, što omogućuje prolazak upalnih tvari u krvotok i utjecaj na plućni imunosni sustav.

Ograničenja i potreba za daljnjim istraživanjem

Iako rezultati pružaju nove uvide, autori upozoravaju da studija ima ograničenja. Svi su sudionici bili iz Nanjinga u Kini, a analiza nije uzela u obzir faktore poput pušenja roditelja i indeksa tjelesne mase (BMI), koji također mogu utjecati na pojavu astme.

Prehlada nije razlog za brigu – ali ovi simptomi jesu: kada dijete treba ostati kod kuće?

„Naši rezultati upućuju na to da određeni konzervansi i umjetni zaslađivači mogu remetiti imunološku ravnotežu kod djece“, navode istraživači, dodajući da su potrebna dodatna istraživanja koja bi obuhvatila veće uzorke i različite populacije.

Zaključak studije glasi da izloženost određenim aditivima u hrani može doprinijeti razvoju astme putem poremećaja u metaboličkim i imunološkim procesima, osobito onima koji reguliraju komunikaciju između crijeva i pluća.

Ana A.