Proljeće donosi dulje dane, toplije vrijeme i više boravka na otvorenom. No, za osobe koje imaju astmu ili sezonske alergije upravo je to razdoblje često povezano s pogoršanjem simptoma. Pelud drveća, trava i korova, ali i promjene u kvaliteti zraka, mogu dodatno nadražiti dišne puteve i otežati disanje. Zbog toga je u proljetnim mjesecima posebno važno razumjeti što se događa u organizmu i kako na vrijeme ublažiti simptome.

Astma je kronična bolest dišnih puteva koja može uzrokovati otežano disanje i osjećaj stezanja u prsima. Kod osoba s astmom dišni putevi su osjetljiviji i skloniji upalnim reakcijama. Kada dođu u kontakt s određenim okidačima, poput peludi ili zagađenja zraka, dolazi do nekoliko promjena u dišnim putevima.

Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju

Prvo, povećava se stvaranje sluzi, koja može biti gušća nego inače i otežavati prolazak zraka. Istodobno se mišići oko dišnih puteva stežu, zbog čega se oni sužavaju. Osim toga, sluznica dišnih puteva može oteći i postati nadražena. Sve to zajedno dovodi do tipičnih simptoma astme.

Simptomi se mogu pojavljivati povremeno, a ponekad mogu nestati na duže vrijeme. Ipak, kod alergijske astme često se javljaju kašalj, piskanje pri disanju, osobito pri izdisaju, nedostatak zraka, osjećaj pritiska u prsima, začepljen nos, svrbež očiju ili čak kožni osip. Ako se takvi simptomi često ponavljaju, pogoršavaju noću ili rano ujutro te se javljaju nakon izlaganja alergenima poput peludi ili životinjske dlake, velika je vjerojatnost da je riječ o astmi, piše Air Physhiotherapy.

Zašto se astma često pogoršava upravo u proljeće?

Jedan od glavnih razloga pogoršanja simptoma astme u proljeće je povećana količina peludi u zraku. Pelud drveća, trava i korova može potaknuti snažnu reakciju imunološkog sustava kod osjetljivih osoba. Kod astme dolazi do pretjerane reakcije organizma na određeni okidač. Imunološki sustav tada aktivira niz stanica i upalnih procesa koji uzrokuju upalu dišnih puteva i dodatno sužavanje bronha. Rezultat su otežano disanje, piskanje u prsima i osjećaj nedostatka zraka. Uz pelud, simptome mogu pogoršati i zagađenje zraka, vjetrovito vrijeme te nagle promjene temperature. Upravo zato mnogi ljudi s astmom primjećuju da im je disanje u proljetnim mjesecima teže kontrolirati.

Freepik

Iako se pelud i drugi okidači ne mogu potpuno izbjeći, postoje načini kako smanjiti njihov utjecaj na dišne puteve i bolje kontrolirati simptome

• Najvažniji korak u kontroli astme je redovito uzimanje lijekova koje je propisao liječnik. Terapiju je potrebno uzimati svaki dan, čak i kada se osoba osjeća dobro, jer se na taj način smanjuje rizik od pogoršanja simptoma i astmatičnih napada.
• U proljeće je korisno pratiti razinu peludi u zraku i planirati aktivnosti na otvorenom u vrijeme kada je ona niža. Razina peludi često je najviša rano ujutro i tijekom vjetrovitih dana. Ako boravak vani nije moguće izbjeći, nošenje naočala može pomoći jer smanjuje kontakt peludi s očima.
• Pelud se lako prenosi u zatvorene prostore. Zbog toga se preporučuje držati prozore zatvorenima tijekom dana kada je koncentracija peludi visoka. Također je korisno izuvati obuću pri ulasku u kuću kako bi se spriječilo unošenje peludi u prostor. Redovito usisavanje može dodatno smanjiti njezinu prisutnost u zraku.
• Osobe s astmom često koriste mjerač vršnog protoka zraka kako bi pratile promjene u disanju. Ako vrijednosti počnu padati ispod uobičajenih, to može biti znak da je potrebno prilagoditi terapiju ili se javiti liječniku.
• Tijekom razdoblja kada su simptomi izraženiji, korisno je rasporediti aktivnosti u kraće i lakše segmente. Mirno disanje, pauze i položaji koji olakšavaju disanje mogu pomoći da se simptomi brže smire.

Rat na pragu Europe: Kako pripremiti „kućnu ljekarnu” za preživljavanje?

Astma zahtijeva svakodnevnu brigu, ali uz dobru kontrolu simptoma i pravodobne mjere većina ljudi može voditi aktivan i kvalitetan život. Posebno u proljeće, kada je izloženost okidačima veća, važno je na vrijeme prepoznati pogoršanje simptoma i reagirati kako bi se spriječile ozbiljnije poteškoće s disanjem.