U krevetu provodimo gotovo trećinu života. Upravo zato mjesto koje povezujemo s odmorom i ugodom može biti i idealno okruženje za razne nepoželjne mikroorganizme. Posteljina, jastuci i popluni tijekom noći postaju toplo i vlažno okruženje bogato znojem, slinom, mrtvim stanicama kože i sitnim česticama hrane, savršeno za razmnožavanje bakterija, gljivica i grinja.

Muči vas upala sinusa? Kada prestati s kućnim liječenjem i posjetiti stručnjaka

Svakodnevno s tijela otpadaju milijuni stanica kože, što je glavni izvor hrane za kućne grinje. One same po sebi nisu opasne, ali njihovi izlučevine mogu potaknuti alergije, astmu i ekceme. Uz grinje, posteljina može sadržavati i brojne bakterije. Istraživanja provedena u bolničkom okruženju pokazala su da neoprana posteljina može biti puna bakterija roda Staphylococcus, koje su inače dio normalne kožne flore, ali kod osoba oslabljenog imuniteta mogu uzrokovati ozbiljne infekcije, prenosi BBC.

Stručnjaci ističu da se bakterije s kože vrlo lako prenose na tkanine. Kod zdravih osoba to rijetko predstavlja problem, no kod otvorenih rana ili oslabljenog imuniteta rizik raste.

Posteljina kod kuće

Iako su bolnice poseban slučaj zbog prisutnosti bolesnih osoba, ni kućna posteljina nije bez rizika. Jedno američko ispitivanje pokazalo je da jastučnica koja se nije prala tjedan dana može sadržavati milijune bakterija po kvadratnom centimetru, višestruko više nego prosječna WC školjka.

Posebnu pažnju stručnjaci posvećuju jastucima. Istraživanja su pokazala da gotovo svi korišteni jastuci sadrže gljivice, najčešće Aspergillus fumigatus. Razlog je jednostavan. Tijekom noći se znojimo, grinje ostavljaju izlučevine, a jastuk se zagrijava, što stvara idealne uvjete za rast gljivica. One mogu godinama ostati prisutne, a prilikom protresanja jastuka njihove se spore šire zrakom.

Freepik

Za većinu zdravih ljudi to ne predstavlja problem. No kod osoba s astmom, sinusnim tegobama, kroničnim bolestima pluća ili oslabljenim imunitetom, udisanje takvih spora može pogoršati simptome ili dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Koliko često prati i mijenjati posteljinu?

Većina stručnjaka slaže se da bi plahte i navlake trebalo prati barem jednom tjedno, i to na višim temperaturama. Glačanje dodatno smanjuje broj bakterija. Jastuke je, međutim, teško učinkovito oprati jer gljivice mogu preživjeti i pri temperaturama do 50 °C, a dodatna vlaga može potaknuti njihov rast.

Preporuka je da zdrave osobe mijenjaju jastuk otprilike svake dvije godine. Osobe s astmom, alergijama ili respiratornim bolestima trebale bi to činiti znatno češće, svakih nekoliko mjeseci.

Navike koje povećavaju rizik

Spavanje s kućnim ljubimcima, odlazak u krevet bez tuširanja, spavanje u prljavoj odjeći ili s make-upom, kao i jedenje u krevetu, dodatno povećavaju količinu mikroorganizama u posteljini. U takvim slučajevima tjedno pranje možda neće biti dovoljno.

Neliječena alergija na ambroziju okidač astme - prepoznajte simptome i reagirajte na vrijeme

Za većinu zdravih ljudi mikroorganizmi u posteljini neće uzrokovati ozbiljne probleme. No kod djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika i onih s oslabljenim imunitetom, higijena kreveta ima puno veći značaj. U tim je slučajevima redovito pranje posteljine i češća zamjena jastuka važan dio brige o zdravlju.

Krevet ostaje mjesto odmora, ali pravilna higijena posteljine može biti jednostavan i učinkovit način smanjenja rizika, osobito za one osjetljivijeg zdravlja.