Hrvatska se svrstava na četvrto mjesto u Europi po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom — svako treće dijete osnovnoškolske dobi zahvaćeno je ovim problemom.

U povodu Svjetskog dana debljine, koji se obilježava porukom „Zajedno možemo promijeniti priču o debljini", Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF predstavili su novi dokument koji želi promijeniti ne samo statistiku, već i način na koji se o ovoj temi uopće govori.

Stigma ne liječi — nego šteti

Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini — nazvane „Dijete na prvom mjestu" — upozoravaju da javni diskurs o debljini često čini više štete nego koristi. Kad se uzroci debljine svode isključivo na odgovornost roditelja i djece, takav pristup ne rješava problem, nego ga produbljuje. Stigmatizacija djece s debljinom narušava njihovo samopoštovanje, povećava rizik od depresije, anksioznosti i poremećaja hranjenja te ih odvraća od tjelesnih i društvenih aktivnosti.

Foto: HZJZ

„Pojednostavljivanjem ovog problema ili okrivljavanjem pojedinaca nećemo postići ono što nam je svima u interesu, a to je očuvanje zdravlja naše djece", istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u. Ona naglašava da se rastući trend debljine kod djece uvelike može pripisati tzv. obesogenom okruženju — okruženju koje samo po sebi potiče nastanak debljine, kroz dostupnost nutritivno siromašne hrane, smanjenu fizičku aktivnost i agresivni marketing prema djeci.

Što donose nove smjernice za medije i stručnjake

Smjernice su rezultat suradnje HZJZ-a i UNICEF-a, a u njihovoj su izradi sudjelovale i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te dr. sc. socio. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Dokument nudi konkretne preporuke — od terminologije i vizualnih sadržaja do izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih objava — s ciljem da javna komunikacija o debljini bude utemeljena na dokazima, konstruktivna i, prije svega, usmjerena na dobrobit djece.

„U svakoj vrsti komunikacije zdravlje i dobrobit djece moraju biti na prvom mjestu", poručila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, dodavši da medijsko izvještavanje može biti ključan alat u rješavanju ovog javnozdravstvenog izazova — ali samo ako je odgovorno.

Kako bi smjernice dosegnule što širu publiku, tim Medijskog centra Fakulteta političkih znanosti razvit će videopaket namijenjen društvenim mrežama, predavanjima i stručnim skupovima. Cilj je jasan: promijeniti priču — od one koja stigmatizira do one koja razumije, educira i potiče sustavne promjene.