Freepik
Znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu analiziraju uzorke raka debelog crijeva stare i do sto godina kako bi pokušali razjasniti zabrinjavajući porast ove bolesti među mladima. Iako se većina slučajeva i dalje dijagnosticira kod starijih osoba, broj oboljelih mlađih od 50 godina raste diljem svijeta, a razlozi za to još nisu jasno poznati. Istraživanje se provodi u Londonu, u bolnici St Mark’s, i moglo bi ponuditi ključne odgovore o uzrocima bolesti i mogućnostima prevencije, piše BBC.
Podaci pokazuju da je u Ujedinjenom Kraljevstvu učestalost raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 24 godine porasla za čak 75 posto od ranih 1990-ih. Kod dobne skupine od 25 do 49 godina porast iznosi 51 posto. Slični trendovi bilježe se i u drugim dijelovima svijeta, što ovu pojavu čini globalnim zdravstvenim izazovom.
Unatoč brojnim teorijama, znanost zasad nema jednoznačan odgovor. Kao mogući čimbenici spominju se pretilost, ultra-prerađena hrana, promjene u crijevnom mikrobiomu, uporaba antibiotika, zagađenje zraka i mikroplastika, no nijedna hipoteza još nije potvrđena.
U podrumu bolnice St Mark’s, nacionalne referentne ustanove za bolesti crijeva, čuva se jedinstvena zbirka desetaka tisuća uzoraka tumora prikupljanih tijekom više od jednog stoljeća. Uzorci su sačuvani u parafinskom vosku i obuhvaćaju gotovo sve pacijente liječene od raka debelog crijeva u toj bolnici. Ti se uzorci sada podvrgavaju naprednim molekularnim analizama koje do nedavno nisu bile tehnički moguće. Cilj je utvrditi koje su se biološke promjene događale kroz desetljeća i jesu li se uzroci raka s vremenom mijenjali.
Freepik
Znanstvenici objašnjavaju da različiti uzroci raka ostavljaju specifične „potpise“ u DNK tumorskih stanica. Praćenjem učestalosti tih potpisa kroz povijesne uzorke moguće je otkriti kada se određeni štetni čimbenici počinju češće pojavljivati.
Što uzrokuje krv u stolici? Upozorenje koje ne smijete zanemariti
Jedna od vodećih teorija, prema riječima profesora Trevora Grahama iz Instituta za istraživanje raka, odnosi se na određeni soj bakterije E. coli. Smatra se da te bakterije mogu proizvoditi toksine koji oštećuju DNK stanica crijeva, što s vremenom može dovesti do razvoja raka. Ako je ta teorija točna, očekuje se da će takvi DNK potpisi biti rijetki u starijim uzorcima, a sve češći u novijima.
Stručnjaci ističu da je razumijevanje uzroka ključno za prevenciju. Profesor Kevin Monahan iz bolnice St Mark’s naglašava da ova arhiva predstavlja vjerojatno jedinstven resurs u svijetu i da bi upravo u tim uzorcima mogao ležati odgovor na pitanje zašto sve više mladih razvija ovu bolest.
Iskustvo koje upozorava: Simptom koji se javlja noću može ukazivati na rak debelog crijeva
Iako rezultati još nisu poznati, znanstvenici vjeruju da bi analiza stoljetnih tumora mogla otvoriti novo poglavlje u razumijevanju raka debelog crijeva i pomoći u razvoju učinkovitijih preventivnih strategija za buduće generacije.