Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni karcinom) najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj od koje godišnje oboli oko 3.600 ljudi, a muškarci čine oko 60 %. Češće se javlja u starijih osoba, no oko petina oboljelih ipak su mlađi od 60 godina.

Pojavnost raka debelog crijeva u porastu je u razvijenim zemljama, što se povezuje sa:

• starenjem populacije
• pretilošću
• konzumacijom nezdrave hrane
• nedovoljnom fizičkom aktivnošću
• onečišćenosti okoliša.

Genetika i rak debelog crijeva

Iako većina oboljelih nema u obitelji slučajeve kolorektalnog karcinoma, u nastanku bolesti uz okolišne čimbenike bitni su i genetski čimbenici. Rizik za nastanak bolesti povećava se ovisno o dobi u kojem su srodnici oboljeli te o broju članova obitelji s kolorektalnim karcinomom.

Rak debelog crijeva – simptomi

Karcinom debelog crijeva nastaje kao mala izbočina (polip) crijevne sluznice unutar lumena crijeva. S vremenom kako se polip povećava on se mijenja i prelazi u karcinom debelog crijeva. Na početku bolesnici nemaju nikakve simptome, no kasnije se mogu javiti neki od sljedećih simptoma, kao što su:

• bolovi u trbuhu
• promjene u pražnjenju crijeva kao što je sužen kalibar stolice
• izmjene zatvora i proljeva
• osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
• krv u stolici.

Liječenje kolorektalnog karcinoma

Kad već dođe do nastanka karcinoma mogu se javiti i simptomi kao što su slabost, umor i nenamjeran gubitak tjelesne težine. Kako bolest napreduje, karcinom se širi (metastazira) u lokalne limfne čvorove i udaljene organe i to prvenstveno u jetru, pluća i kosti.

U uznapredovaloj fazi bolesti uz bolove u trbuhu može se javiti i:

• žutilo kože i bjeloočnica zbog metastaza u jetri
• oticanje nogu i trbuha zbog nakupljanja slobodne tekućine
• mučnina
• povraćanje
• otežano disanje
• bolovi u kostima.

Liječenje se provodi ovisno o stadiju bolesti. Terapijske opcije uključuju operacijsko liječenje, liječenje kemoterapijom i radioterapijom.

Ako se polip odstrani na vrijeme, rak debelog crijeva neće ni nastati!

S obzirom na to da na početku polip debelog crijeva, od kojeg naposljetku nastane karcinom, ne daje simptome bolesti vrlo je važno provoditi probirne testove koji pomažu u prevenciji karcinoma debelog crijeva.

• Svima dostupan, lako upotrebljiv i neinvazivan probirni test je test na okultno (nevidljivo) krvarenje iz debelog crijeva koji se radi pregledom uzorka stolice.
• Endoskopske preglede (kolonoskopija) potrebno je učiniti kod pojedinaca kod kojih je to indicirao liječnik ili imaju članove obitelji kojima je potvrđen kolorektalni karcinom.
• Iznimno je važno je provoditi redovite sistematske preglede, tijekom kojih možemo prepoznati pacijente koji imaju povišen rizik za nastanak kolorektalnog karcinoma.
• Kod srodnika oboljelih od karcinoma debelog crijeva važno je na vrijeme započeti s preventivnim endoskopskim pregledima.

Kolonoskopija je i dalje nezamjenjiva pretraga u prevenciji i dijagnostici karcinoma debelog crijeva i smatra se zlatnim standardom.

Autor teksta: Biljana Knežević, dr. med., spec. gastroenterolog