Zamjena samo jednog sata dnevno provedenog pred televizorom aktivnijim navikama mogla bi značajno smanjiti rizik od razvoja depresije, posebno u srednjoj životnoj dobi. Na to upućuje veliko nizozemsko istraživanje koje je pratilo više od 65.000 odraslih osoba tijekom četiri godine.

Sve više ljudi u borbi s depresijom. Što Hrvatska čini i gdje ima prostora za napredak?

Rezultati pokazuju da je preraspodjela 60 minuta gledanja televizije na druge aktivnosti povezana s oko 11 posto manjim rizikom od depresije. Kod osoba srednje dobi učinak je bio još izraženiji, gotovo 19 posto. Kada su ispitanici zamijenili do dva sata dnevnog gledanja televizije aktivnijim ponašanjem, rizik se smanjio i do 43 posto, piše Science Daily.

Istraživači ističu da mentalne koristi nisu povezane samo sa smanjenjem sjedilačkog načina života, nego i s time čime se to vrijeme zamjenjuje.

Zašto je srednja dob posebno osjetljivo razdoblje?

Najveće pozitivne promjene zabilježene su upravo kod osoba srednje dobi. Već zamjena jednog sata televizije drugim aktivnostima smanjila je vjerojatnost razvoja depresije za gotovo petinu. Kod 90 minuta smanjenje je iznosilo oko 29 posto, dok je preraspodjela dva sata bila povezana s čak 43 posto manjim rizikom.

Loše raspoloženje ili depresija: Ovi simptomi otkrivaju što je u pitanju

Stručnjaci smatraju da je srednja dob razdoblje pojačanih životnih pritisaka, od poslovnih obaveza do obiteljskih odgovornosti, zbog čega male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati snažniji učinak na mentalno zdravlje.

Aktivnosti koje donose najveću korist

Gotovo svaka aktivnost bila je bolja od pasivnog gledanja televizije, ali rezultati su pokazali jasne razlike. Sport se izdvojio kao najučinkovitiji izbor. Zamjena samo 30 minuta televizije sportom bila je povezana s oko 18 posto manjim rizikom od depresije.

Pozitivne učinke pokazale su i druge navike:

• tjelesna aktivnost na poslu ili u školi smanjila je rizik za oko 10 posto
  
  
• aktivno provođenje slobodnog vremena ili kretanje tijekom putovanja za oko 8 posto
  
  
• dodatni san za približno 9 posto
  
  

Zanimljivo je da zamjena pola sata televizije kućanskim poslovima nije donijela značajnu razliku, što sugerira da nisu sve aktivnosti jednako korisne za mentalno zdravlje. Kod starijih odraslih osoba preraspodjela vremena uglavnom nije značajno utjecala na pojavnost depresije, osim kada je uključivala sport. Čak i tada, smanjenje rizika bilo je umjereno.

U mlađoj skupini promjene također nisu pokazale snažan učinak. Istraživači pretpostavljaju da su mlađi ispitanici već dovoljno fizički aktivni pa dodatno povećanje aktivnosti ne donosi jednaku zaštitu.

Kako je provedeno istraživanje?

Studija se temeljila na velikom populacijskom projektu koji je obuhvatio 65.454 odrasle osobe bez dijagnoze depresije na početku istraživanja. Sudionici su tijekom četiri godine prijavljivali koliko vremena provode u različitim aktivnostima, od gledanja televizije i spavanja do vježbanja i kućanskih poslova. Dijagnoze depresije postavljene su standardiziranim kliničkim intervjuima, što dodatno povećava pouzdanost rezultata.

Depresija u Hrvatskoj: Kako stigma, alkohol i trauma oblikuju mentalno zdravlje

Iako gledanje televizije može biti način opuštanja, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno pasivno ponašanje može imati negativne posljedice za mentalno zdravlje. Dobra je vijest da nije nužno napraviti radikalne promjene.

Već jedan sat dnevno posvećen kretanju, sportu ili kvalitetnom odmoru mogao bi imati mjerljiv zaštitni učinak, posebno u razdoblju života kada je rizik od depresije veći. Drugim riječima, ponekad je dovoljno samo ustati s kauča i zamijeniti jednu naviku drugom kako bi se napravio važan korak prema boljem mentalnom zdravlju.