Dok se Zagreb zimi redovito penje na ljestvice najzagađenijih gradova svijeta, opasnost za naša pluća ne prestaje na kućnom pragu. Poznato je da loš zrak ima i Slavonski Brod.

Nevidljive čestice PM2.5 prodiru duboko u naša pluća, a za kronične bolesnike one su okidač za ozbiljna pogoršanja. Jesu li pročišćivači zraka tek skupi trend ili ključni saveznik u borbi za zdravlje?

Prim. dr. Tatjana Tokić Vuksan-Ćusa, spec. internist subspec. pulmolog s Poliklinike za dišne bolesti, otkriva kome bi ove uređaje doslovno propisala „na recept“ i zašto samo filtriranje zraka zimi može biti dvosjekli mač.

Nevidljiva opasnost: Zašto „sigurna razina“ zagađenja ne postoji?

„Onečišćenje zraka predstavlja jedan od najznačajnijih okolišnih čimbenika rizika za razvoj, pogoršanje i progresiju plućnih bolesti“, upozorava prim. dr. Tatjana Tokić Vuksan-Ćusa. Pritom se poziva na stavove Svjetske zdravstvene organizacije koja kontinuirano ističe da zapravo ne postoji „sigurna razina“ izloženosti lebdećim česticama, a to se posebno odnosi na opasne PM2.5 čestice.

Zašto je zrak u Zagrebu tako loš, iako industrije gotovo i nema?

Doktorica naglašava kako učinak onečišćenja nije ograničen samo na razvoj bolesti. On izravno utječe na smrtnost i kvalitetu života te dovodi do egzacerbacija, odnosno naglih pogoršanja stanja kod bolesnika s kroničnim respiratornim bolestima. Kao glavne zagađivače relevantne za plućne bolesti izdvaja fine i ultrafine čestice PM2.5 i PM10, dušikov oksid, ozon, sumporov dioksid, volatilne organske spojeve te biološke aerosole poput peludi i plijesni.

Kako zagađenje „napada“ naš respiratorni sustav?

„Onečišćenje zraka djeluje u plućima kroz nekoliko međusobno povezanih mehanizama“, objašnjava prim. dr. Tokić Vuksan-Ćusa. To uključuje oksidativni stres, upalne reakcije te poremećaj mukocilijarnog klirensa, što za posljedicu ima zadržavanje sekreta i veću osjetljivost na infekcije.

Također, dolazi do imunološkog disbalansa koji se očituje kroz pojačanu upalu, osobito kod astmatičara, te smanjenu antivirusnu obranu.

Freepik

Kod bolesnika s astmom zagađenje može povećati učestalost napadaja, pojačati bronhalnu hiperreaktivnost te dovesti do slabijeg odgovora na inhalacijsku terapiju. Posebno zabrinjava činjenica da izloženost zagađenju povećava rizik od razvoja astme kod djece, dok su PM2.5 i dušikov oksid izravno povezani s porastom hitnih prijema.

Utjecaj na KOPB, pušače i teške plućne dijagnoze

Kada je riječ o KOPB-u, doktorica ističe kako onečišćenje može uvjetovati ubrzanu progresiju bolesti i veći mortalitet. „U bolesnika koji puše, dugotrajna izloženost onečišćenju djeluje sinergistički s pušenjem, ali i neovisno o njemu“, napominje. Slično je i kod intersticijskih bolesti pluća (poput IPF-a), gdje zagađenje rezultira većom potrebom za hospitalizacijama i slabijom tolerancijom na napor.

Općenito, izloženost zagađenom zraku kod svih plućnih bolesnika znači teži tijek infekcija i sporiji oporavak. Prim. dr. Tokić Vuksan-Ćusa podsjeća i na najtežu dijagnozu: „Čestice PM2.5 klasificirane su kao karcinogen skupine 1 i povećavaju rizik za karcinom pluća kod pušača, ali i kod nepušača.“

„Posebno osjetljive populacije na štetan utjecaj onečišćenja zraka, uz kronične plućne bolesnike, jesu djeca, starije osobe, imunokompromitirani i trudnice“, ističe naša sugovornica i dodaje da je pulmolozima izloženost onečišćenju zraka bitan podatak kod liječenja kroničnih plućnih bolesnika te ga je potrebno uzeti u obzir kod neobjašnjenih naglih pogoršanja.

„Sukladno navedenom, mjere ublažavanja onečišćenja zraka dio su preporuka o nefarmakološkom liječenju bolesnika, što uključuje upotrebu novijih HEPA pročišćivača u zatvorenim prostorima, poboljšanje ventilacije, te izbjegavanje vanjske izloženosti u danima visokog zagađenja“, navodi pulmologinja. Integracija okolišnih mjera u pulmološku skrb predstavlja važan korak prema boljoj kontroli bolesti i kvaliteti života.

Kome bi pulmolog „propisao“ pročišćivač zraka?

Iz perspektive pulmologa, pročišćivači zraka s HEPA filterima koji smanjuju koncentraciju PM2.5 čestica i unutarnjih alergena (poput grinja, dlaka kućnih ljubimaca, plijesni i peludi) imaju svoje jasno mjesto kao nefarmakološka potporna mjera. Doktorica ih preporučuje bolesnicima kod kojih onečišćenje i alergeni dokazano pogoršavaju simptome – prvenstveno onima s alergijskim rinitisom i astmom, osobito u urbanim sredinama ili slabo ventiliranim prostorima.

Freepik

„Kod bolesnika s KOPB-om i intersticijskim bolestima pluća primjena pročišćivača može smanjiti učestalost simptoma i pogoršanja bolesti, poboljšati kvalitetu života te smanjiti broj hospitalizacija“, ističe prim. dr. Tokić Vuksan-Ćusa. Također preporučuje korištenje pročišćivača imunokompromitiranim bolesnicima i obiteljima u kojima netko često pati od respiratornih infekcija.

Razlika u učinku: Alergija protiv Astme

Zanimljivo je da benefiti nisu isti za sve. Doktorica pojašnjava kako kod osoba sa „samo“ sezonskim alergijama ovi uređaji uklanjaju sam uzrok iritacije, što se promptno očituje u smanjenju kihanja i začepljenosti nosa. „Kod bolesnika s astmom uklanjanjem alergena iz okoliša uklanjaju se 'okidači', ali ne i temeljna kronična upala u podlozi astme“, napominje pulmologinja. Zbog toga je učinak kod astme često umjeren i individualan.

„Bolesnici s alergijskim rinitisom često osjete subjektivno veće poboljšanje nego astmatičari, iako je korist kod astme klinički relevantna“, poručila je stručnjakinja.

Mogu li nas ovi uređaji doista zaštititi od virusa?

Kada je riječ o prevenciji zaraza, pročišćivači s HEPA 13 ili HEPA 14 filterima mogu učinkovito ukloniti virusne čestice koje se nalaze u aerosolima. Ipak, doktorica upozorava: „Upotreba pročišćivača neće spriječiti kapljični prijenos infekcije i ne zamjenjuje potrebu za provjetravanjem, pranjem ruku, nošenjem maski ili mjerom izolacije bolesnog člana. Oni mogu smanjiti rizik, ali ga ne mogu u potpunosti ukloniti.“

Zimska zamka: Zašto je vlažnost zraka presudna?

Važna je još jedna stvar. Tatjana Tokić Vuksan-Ćusa objašnjava da većina pročišćivača ne ovlažuje zrak, nego ga samo filtrira i cirkulira, što u sezoni grijanja može dovesti do isušivanja dišnih puteva, nadražajnog kašlja i osjećaja pečenja u grlu i nosu.

Za osobe s astmom, KOPB-om, kroničnim kašljem i osjetljivom sluznicom idealna je primjena uređaja s ugrađenim ovlaživačem. U protivnom, doktorica savjetuje održavanje vlažnosti zraka od 40 do 50 % uz pomoć posebnih ovlaživača.

Je li osjećaj boljeg zraka kod zdravih ljudi stvaran ili se radi o placebo efektu?

Liječnica kaže da se radi o kombinaciji: s jedne strane objektivno se smanjuje količina sitnih čestica (PM2.5), iritansa i alergena u zraku, zbog čega mnogi primjećuju ugodnije disanje, manju iritaciju dišnih puteva, ugodniji boravak u prostoru i bolji san. „Dakle, nije riječ samo o placebu, ali kod zdravih osoba pročišćivač nije medicinska potreba, nego prvenstveno mjera ugode i prevencije“, navela je Tokić Vuksan-Ćusa.

Iz perspektive pulmologa, pročišćivači zraka imaju smisla kao dodatna mjera za osobe s kroničnim plućnim bolestima i alergijama. „Oni ne liječe bolest, ali mogu smanjiti izloženost štetnim česticama, ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života – uz realna očekivanja i pravilnu upotrebu“, zaključila je.