Francusku i Španjolsku pogodili su katastrofalni šumski požari, najgori u posljednjih nekoliko godina, čije posljedice ne osjećaju samo ljudi koji žive blizu požara. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je dim oslobođen iz tih požara postao ozbiljna prijetnja za zdravlje i da putuje puno dalje nego što većina ljudi misli.

Požari su uzrokovali masovne evakuacije, uništili infrastrukturu i odnijeli ljudske živote. Osim toga, sve više utječu na zdravlje i opterećuju zdravstvene sustave.

Hrvatska na europskoj crnoj listi: Zrak koji dišemo nije siguran

"Ovo nisu tek kratkotrajne epizode koje pogađaju egzistenciju ljudi i stvaraju neposrednu opasnost; ovo je istinska zdravstvena kriza", izjavila je za Euronews Dorota Jarosinska, voditeljica programa u Europskom centru Svjetske zdravstvene organizacije za klimatske promjene, okoliš i zdravlje.

Istaknula je da posljedice mogu trajati dugo nakon što požar završi i da se mogu osjetiti i daleko od mjesta gdje je požar izbio.

Foto: Magnific

"Taj dim iz šumskih požara može dospjeti stotinama, ako ne i tisućama kilometara daleko, narušavajući kvalitetu zraka na mjestima vrlo udaljenima od samog požara, uključujući gusto naseljena urbana područja, čime potencijalno pogađa mnoge ljude", dodala je Jarosinska istaknuvši da nije nužno vidjeti plamen ili stup dima da bi se osjetio zdravstveni rizik.

Što je zapravo dim iz požara i zašto je štetan

Dim iz šumskih požara sadrži razne otrovne tvari, sitne čestice i plinove. Zdravstveni rizici ovise o tome što gori, jer požari često zahvate plastiku, elektroniku i boje koje ispuštaju štetne kemikalije u zrak.

"Te male, fine čestice mogu prodrijeti iz pluća u našu krv i pokrenuti reakciju u organizmu, aktivirajući imunološki sustav i izazivajući upalu", objasnila je Jarosinska.

Kod zdravih ljudi simptomi su obično blagi, poput iritacije grla ili curenja nosa, ali Jarosinska naglašava da osobe s postojećim zdravstvenim problemima mogu imati puno ozbiljnije posljedice.

Posebno su ugroženi ljudi s astmom ili kroničnom plućnom bolešću, kao i osobe sa srčanim bolestima, te djeca i starije osobe.

"Simptomi su raznoliki i mogu se kretati od blagih do vrlo teških, čak i po život opasnih", dodala je Jarosinska.

Savjeti koji ne smiju nikoga ostaviti po strani

Jarosinska upozorava da su javnozdravstveni savjeti često općeniti i namijenjeni široj populaciji, a nisu posebno prilagođeni onima koji su najviše izloženi riziku.

Uz preporuke kao što su ostanak u zatvorenom i smanjenje tjelesne aktivnosti, koje su korisne za sve, iako njihova važnost ovisi o kvaliteti zraka, Jarosinska ističe potrebu za preciznijim savjetima koji više paze na ranjive skupine.

Pulmologinja otkriva pomažu li pročišćivači doista našim plućima ili su samo skupi trend?

"Savjetuje se i korištenje klimatizacije te tih visokoučinkovitih filtara, i to je vrlo dobar savjet za one koji imaju takve uređaje", kaže Jarosinska.

Međutim, upozorila je da neke od tih preporuka ne pomažu ljudima koji nemaju pristup takvoj opremi ili klimatiziranim prostorima s čistim zrakom.

Prema njezinim riječima, vlasti su odgovorne za osiguravanje prostora gdje se ljudi mogu rashladiti i doći do čistog zraka, te za to da ti prostori budu dostupni svima u zajednici.

"Vlasti se moraju pobrinuti i za one koji su u nepovoljnijem položaju, koji ne mogu doći do zdravstvene skrbi, koji ne znaju lokalni jezik, koji nemaju pristup informacijama", dodala je.

Sve veći teret za zdravstvene sustave

Taj zaokret prema otpornosti i pripremljenosti na klimatske krize uključuje i jačanje kapaciteta zdravstvenih sustava, napominje Jarosinska.

"Kada govorimo o izloženosti dimu iz šumskih požara i utjecaju na zdravlje, mislimo na pojedince, njihovu individualnu patnju i probleme. No to je uistinu i golem teret za zdravstveni sektor."

Istaknula je da zdravstveni djelatnici moraju biti educirani i opremljeni pravim informacijama: moraju razumjeti što loša kvaliteta zraka znači, kako o njoj komunicirati i kakav savjet dati svakom pojedinom pacijentu.

"Neposredni prioritet jest ojačati poziciju zdravstvenog sektora: educirati ljude, opremiti ih, kako bi se zdravstveni argument snažnije komunicirao i uzeo u obzir pri lokalnom djelovanju", zaključila je Jarosinska.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.