Eurozastupnici u Odboru za javno zdravlje (SANT) Europskog parlamenta zatražili su da se u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za zdravstvo izdvoji najmanje 10,05 milijardi eura, od čega 2,5 milijarde isključivo za borbu protiv raka. Uz novac traže strože propise za duhanske i nikotinske proizvode, jasna upozorenja na alkoholnim pićima te jednak pristup probiru, dijagnostici i liječenju u svim državama članicama, priopćio je Europski parlament

Rezoluciju kojom se ocjenjuje europski plan za borbu protiv raka odbor je usvojio u ponedjeljak, s 27 glasova za, osam protiv i pet suzdržanih.

Udar na alternativne nikotinske proizvode

Zastupnici ističu da je prevencija dugoročno najisplativija strategija u borbi protiv raka. Zabrinuti su što nepušači sve češće posežu za alternativnim proizvodima pa traže hitnu izmjenu europskih propisa o duhanu kako bi obuhvatili elektroničke cigarete, proizvode sa zagrijanim duhanom i nikotinske vrećice.

Revizija bi, prema njihovu prijedlogu, trebala uključiti:

• neutralno pakiranje duhanskih proizvoda,
• ograničenje aroma koje privlače mlade,
• obvezno prijavljivanje sastojaka,
• zabranu internetske prodaje nikotinskih proizvoda maloljetnicima.

Istodobno traže i povećanje minimalnih trošarina na sve duhanske i nikotinske proizvode.

Zdravstveno upozorenje na svakom alkoholnom piću

Zastupnici pozivaju i na mjere protiv štetne konzumacije alkohola, među kojima su obvezne i jasno vidljive zdravstvene informacije na svim alkoholnim pićima. Traže i novu europsku strategiju o alkoholu, koja bi uključivala strategiju nulte konzumacije alkohola za maloljetnike, kampanje za podizanje svijesti te mjere na razini EU-a kojima bi se smanjila izloženost oglašavanju alkohola.

Budući da je prehrana također važan dio prevencije raka, zastupnici smatraju da je potrebna obvezna i jedinstvena europska oznaka nutritivne vrijednosti na prednjoj strani pakiranja, utemeljena na znanstvenim dokazima.

Probir ne smije ovisiti o tome gdje živite

Zastupnike brinu trajne razlike između država i regija EU-a pa traže jednak pristup probiru, dijagnostici i liječenju u cijeloj Uniji. Probir – preglede kojima se bolest traži prije nego što se pojave simptomi – i dalje bi trebalo usmjeravati prvenstveno na rak dojke, vrata maternice i prostate.

Kako probir potpomognut umjetnom inteligencijom pokazuje obećavajuće rezultate, zastupnici predlažu da se klinički provjereni sustavi uključe u nacionalne programe probira.

Parlament traži i pouzdane sustave pozivanja i ponovnog pozivanja na preglede, kao i pravodobne dodatne pretrage nakon pozitivnog nalaza. Cilj je da do 2030. godine 90 posto pacijenata ima pristup nacionalnim sveobuhvatnim centrima za rak. Ravnopravniji pristup lijekovima za rak, predlažu zastupnici, mogla bi osigurati dobrovoljna zajednička nabava.

Život nakon dijagnoze

Europske mjere trebale bi, prema rezoluciji, poboljšati i kvalitetu života oboljelih i onih koji su rak preboljeli. Zastupnici traže mjere za lakši povratak na tržište rada, rehabilitaciju i psihosocijalnu podršku te potpunu primjenu pravila o "pravu na zaborav".

Posebnu pozornost posvećuju djeci: mali pacijenti oboljeli od raka trebali bi imati bolji pristup prekograničnoj skrbi, inovativnim terapijama i kliničkim ispitivanjima. Zastupnici smatraju i da bi predstavnici pacijenata trebali biti sustavno uključeni u osmišljavanje i provedbu europskih politika o raku.

„Dužni smo to ostvariti"

Izvjestitelj Vlad Voiculescu (Renew, Rumunjska) izjavio je: „Rak svake godine ubije 1,3 milijuna Europljana. 40 posto tih smrti moglo bi se spriječiti. Ovim izvješćem zahtijevamo snažniju prevenciju, čvrsto financiranje, odgovornost svih i praćenje usmjereno na pacijente. Europski plan za borbu protiv raka mogao bi svake godine spasiti do pola milijuna života. Dužni smo to ostvariti za svakog građanina EU-a, u svakoj državi članici."

Rak je trenutačno drugi najčešći uzrok smrti u EU-u, a procjenjuje se da će otprilike svaki drugi građanin Unije tijekom života dobiti dijagnozu raka.