Neuroznanost emocija

Dopamin: Novi ključ za anksioznost i raspoloženje

freepik

freepik

Znanstvenici s Mount Sinai instituta otkrili su različite uloge dvaju dopaminskih receptora smještenih na živčanim stanicama u dijelu mozga koji kontrolira ponašanja povezana s pristupanjem i izbjegavanjem. Ti receptori mogli bi igrati ključnu ulogu u razumijevanju anksioznih i poremećaja raspoloženja, čije podrijetlo još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno.

Tim je istraživao funkciju dopaminskih receptora D1 i D2 u ventralnom hipokampusu miševa - regiji mozga koja sudjeluje u regulaciji emocija i odgovora na stres. Njihov rad proširuje postojeća saznanja o dopaminskoj signalizaciji, poznatoj po ulozi u nagradi i motivaciji, te otvara nova područja istraživanja disfunkcije dopamina u raznim anksioznim i depresivnim poremećajima. Rezultati su objavljeni u izdanju časopisa Nature.

„Zdrava i poremećena emocionalna obrada, povezana s čovjekovom sposobnošću rješavanja sukoba između pristupa i izbjegavanja u svakodnevnim odlukama, već je dugo povezana s hipokampusom,“ objašnjava dr. Eric J. Nestler, profesor neuroznanosti i ravnatelj Friedman Brain Institutea na Icahn School of Medicine at Mount Sinai, te glavni znanstveni direktor sustava Mount Sinai Health System.

Znanstvenici otkrili kad mozak doseže svoj vrhunac - jesu li najbolji dani tek pred vama?

„Naše je istraživanje prvo sveobuhvatno funkcionalno proučavanje novo otkrivenih stanica koje izražavaju D1 i D2 receptore u ventralnom hipokampusu. Pokazali smo da je dopamin u tom dijelu mozga važniji nego što se ranije mislilo te da prenosi informacije povezane s donošenjem odluka u stresnim okolnostima.

Dopamin i donošenje odluka pod stresom

Hipokampus koordinira donošenje odluka u situacijama koje izazivaju tjeskobu - primjerice, kada pojedinac mora odlučiti hoće li potražiti hranu ili vodu u potencijalno opasnom okruženju. Takve “pristupi/izbjegni” dileme, u kojima određeni cilj ima i poželjne i nepoželjne posljedice, često uzrokuju pretjeran strah, nesigurnost i tjeskobu kod ljudi.

Istraživački tim Mount Sinaa proučavao je kako dopaminska signalizacija u ventralnom hipokampusu utječe na takvo ponašanje kod mužjaka miševa. Otkrili su da su D1 i D2 dopaminski receptori, koji se nalaze u različitim neuronskim populacijama, aktivirani kako bi pomogli u donošenju odluka između pristupa i izbjegavanja. Ti receptori i stanice koje ih izražavaju posreduju suprotne reakcije te su različito pod utjecajem dopaminskog prijenosa u tom dijelu mozga.

Istraženo i dokazano: Pet navika koje jačaju mentalno zdravlje i psihološku otpornost

Nova uloga dopamina u hipokampusu

„Ova otkrića potvrdila su nam da je dopamin važna komponenta hipokampalne mreže i da bi se njegova uloga trebala ponovno razmotriti u brojnim dijelovima mozga gdje je ranije bila zanemarena, posebice onima povezanim s učenjem, pamćenjem i emocionalnim ponašanjem,“ ističe dr. Nestler, čije dugogodišnje istraživanje ima za cilj bolje razumjeti molekularne mehanizme ovisnosti i depresije.

„Naši rezultati dodatno ukazuju na povezanost disfunkcije dopamina s anksioznim i poremećajima raspoloženja.“

Korak prema razumijevanju poremećaja raspoloženja

Sljedeći cilj tima je precizno utvrditi kako je dopaminsko-hipokampalni krug koji regulira pristup/izbjegavanje poremećen u stanjima povezanima sa stresom, kao što su anksiozni poremećaji, veliki depresivni poremećaj (koji uključuje povećano izbjegavanje) te ovisnosti (u kojima pojedinci traže nagradu unatoč štetnim posljedicama).

„Pomažući u razjašnjavanju neuromodulatornih krugova koji upravljaju tim poremećajima,“ zaključuje dr. Nestler, „činimo ključan korak prema rješavanju jednog od vodećih uzroka onesposobljenosti u svijetu.“

A.A.

 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter