Magnific AI
Problemi mentalnog zdravlja posljednjih godina postaju sve češći diljem svijeta, a sve više ljudi pomoć traži na mjestima koja donedavno nisu bila dio zdravstvenog sustava. Jedno od njih je umjetna inteligencija. Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da više od 60 posto ljudi koristi AI alate poput chatbotova za pitanja vezana uz mentalno zdravlje. Međutim, gotovo polovica korisnika istovremeno priznaje da nije zadovoljna savjetima koje dobiva.
Istraživanje su proveli osiguravajuća kuća AXA i istraživačka tvrtka IPSOS, a obuhvatilo je 19.000 odraslih osoba iz 18 zemalja. Rezultati pokazuju da bi čak 68 posto ispitanika moglo biti pogođeno anksioznošću, stresom ili depresijom, makar u blažem obliku. Posebno zabrinjava situacija među mladima jer se taj udio kod osoba u dobi od 18 do 24 godine penje na čak 85 posto.
AI iz snimke samo jedne noći sna predviđa rizik od preko 100 bolesti
Gotovo polovica ispitanika izjavila je da se osjeća emocionalno iscrpljeno ili da se teško nosi sa svakodnevnim izazovima. Najčešće spominjani osjećaj bio je osjećaj tuge i potištenosti, prenosi Euronews.
U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, mladi između 18 i 24 godine prijavili su najveće poteškoće s mentalnim zdravljem. Istraživanje pokazuje da je kod njih učestalost ozbiljnijih oblika anksioznosti, stresa i depresije gotovo dvostruko veća od globalnog prosjeka. Istovremeno, upravo mladi najčešće koriste digitalne alate i nove tehnologije kada traže informacije ili podršku vezanu uz mentalno zdravlje.
Jedan od čimbenika koji se povezuje s lošijim mentalnim zdravljem jest vrijeme provedeno pred ekranima. Sudionici istraživanja u prosjeku su prijavili više od pet sati dnevno korištenja ekrana izvan posla, škole i vikend aktivnosti. Mnogi smatraju da takve navike negativno utječu na kvalitetu sna, koncentraciju i razinu tjelesne aktivnosti. Dio ispitanika također je naveo da prekomjerno korištenje tehnologije povećava osjećaj usamljenosti i društvene izolacije.
Stručnjaci navode da su među glavnim razlozima cijena psihološke pomoći, nedostatak vremena te otežan pristup stručnjacima. Zabrinjava podatak da velik broj osoba koje imaju poteškoće s mentalnim zdravljem tijekom posljednjih godinu dana nije zatražio nikakvu stručnu pomoć. Neki smatraju da im ona nije potrebna, dok drugi nailaze na financijske ili organizacijske prepreke.
U takvim okolnostima mnogi se okreću alternativnim oblicima podrške poput razgovora s obitelji i prijateljima, fizičke aktivnosti ili umjetne inteligencije. Čak 63 posto ispitanika izjavilo je da koristi AI alate za pitanja povezana s mentalnim zdravljem. Dio njih čak navodi da umjetnoj inteligenciji vjeruje više nego stručnjacima za mentalno zdravlje. Ipak, većina korisnika istovremeno priznaje da nije u potpunosti zadovoljna odgovorima koje dobiva.
Magnific
Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati opće AI platforme od specijaliziranih alata namijenjenih mentalnom zdravlju. Platforme poput ChatGPT-a ili drugih univerzalnih chatbotova mogu pružiti informacije i podršku u razgovoru, ali nisu zamjena za liječnika, psihologa ili psihijatra.
Problem može nastati kada osoba s ozbiljnim simptomima dobije velik broj mogućih objašnjenja ili informacija bez stručnog konteksta, što ponekad može dodatno povećati zabrinutost i anksioznost.
Unatoč ograničenjima, stručnjaci ne smatraju da umjetnu inteligenciju treba promatrati isključivo negativno. Njezina najveća prednost je dostupnost, jer je korisnicima na raspolaganju 24 sata dnevno i može pružiti osjećaj da nisu sami u trenucima kada nemaju kome drugome obratiti se.
AI chatbotovi griješe u postavljanju dijagnoza u 80 posto slučajeva
No, naglašavaju da AI ne smije postati zamjena za profesionalnu pomoć, osobito kada postoje ozbiljniji znakovi psihičkih poteškoća. Upravo zato smatraju da će budući razvoj ovakvih alata morati uključivati bolje sustave prepoznavanja rizičnih situacija i jasnije usmjeravanje korisnika prema zdravstvenim stručnjacima kada je to potrebno.
Kako tehnologija sve više ulazi u svakodnevni život, jedno od ključnih pitanja budućnosti bit će može li umjetna inteligencija postati koristan dodatak skrbi o mentalnom zdravlju ili će njezina uloga ostati ograničena na pružanje osnovne podrške i informacija.