Burnout je pojam koji se u posljednje vrijeme često spominje u razgovorima, neovisno o tome kojim se poslom netko bavi. Užurbani način života doveo je do povećanja stresa kod velikog broja ljudi koji onda nerijetko dožive i spomenuti fenomen psihičkog sagorijevanja. No, burnout nije problem samo na poslovnom planu, već je zajedno sa svakodnevnim stresom počeo znatno utjecati i na našu seksualnost i intimne odnose. O tome kako kronični stres utječe na seksualno zdravlje, plodnost i hormonalnu ravnotežu razgovaramo s predsjednicom Hrvatskog društva za seksualnu terapiju, psihologinjom Natašom Barolin Belić.

Na samom početku, psihologinja se osvrnula na značajan utjecaj stresa na hormonalnu sliku tijela i, posljedično, seksualnu želju: “Kada smo dugo pod stresom, kortizol ostaje povišen, a to može utjecati na smanjenje seksualne želje. Tijelo ulazi u “survival mode”, gdje su energija i resursi usmjereni na preživljavanje, a ne na užitak, bliskost ili seksualnost. U takvom stanju smanjuje se seksualna želja, a povećava se umor i emocionalna iscrpljenost. Seksualnost je vrlo osjetljiva na stres i u tom kontekstu možemo na nju gledati kao na svojevrsni “luksuz” koji tijelo dopušta tek kad se osjeća sigurno.”

Može li ljutnja produbiti intimnost u vezi?

Stres vrlo često uzrokuje i umor koji rezultira smanjenom željom za bilo kojom aktivnošću pa tako i intimnim odnosima. Ako smo umorni, naše tijelo jednostavno nema dovoljno energije da bi se uzbudilo, a uzbuđenje je vrlo aktivan neurofiziološki proces. Također, umor smanjuje naš kapacitet za kontakt, prisutnost i emocionalnu dostupnost bez čega ne može postojati ni želja: “Kad smo iscrpljeni, mozak bira najkraći put prema odmoru, a ne prema stimulaciji. Zato je umor jedan od najčešćih uzroka smanjene seksualne želje.”

Multitasking, smjenski rad i stalna dostupnost nisu idealni za naše biološke ritmove

Način života u suvremenom svijetu nikako nije prilagođen prirodnom biološkom ritmu čovjeka što se vrlo često očituje i kroz hormonalnu ravnotežu. Dugotrajni stres značajno utječe na hormone kod nekih žena i ponekad dovodi do neredovitih ciklusa i svakako smanjenog libida, a kod muškaraca do smetnji erekcije i smanjene seksualne želje. 

Ipak, postoje primjeri u kojima su žene zatrudnjele i u periodima visokog stresa pa se ne može govoriti generalno, upozorava psihologinja Barolin Belić. Dodaje kako će dugotrajni stres kod nekih žena i muškaraca ipak imati određeni utjecaj na plodnost, ali na različitim razinama i u različitom intenzitetu. Jedan od mogućih učinaka je smanjena seksualna želja, što može dovesti i do manjeg broja seksualnih odnosa te posljedično smanjiti mogućnost začeća. 

Foto: Privatna arhiva Nataše Barolin Belić

Biološki ritam prosječnog čovjeka ne poklapa se ni sa smjenskim radom jer on posebno narušava cirkadijalni ritam, što utječe na hormone spavanja, stresa, gladi i seksualnosti. 

“Kada tijelo ne zna kada treba biti budno, a kada se odmarati, dolazi do kronične disregulacije, a seksualnost je jedna od prvih funkcija koja se povlači. Ritam “9 do 5” sam po sebi nije problem, ali način na koji ga živimo, bez pauza, bez odmora i uz stalnu mentalnu stimulaciju, jest. Nažalost i nakon završetka smjene na poslu, čovjekov ritam zna ostati ubrzan u privatnom dijelu života. Tijelo zato ne dobiva potreban odmor i oporavak”, objasnila je psihologinja.

Znakovi da stres ozbiljno utječe na intimni život

Znakove da je stres počeo stvarati ozbiljne probleme u spavaćoj sobi često nećete odmah povezati s njim. Sve počinje suptilno, pa će se prvo pojaviti pad želje, smanjena osjetljivost na dodir i osjećaj da je intimnost “napor”, a ne prostor opuštanja 

Nakon toga dolazi do poteškoća s uzbuđenjem, može doći do suhoće ili slabije erekcije, ali i izbjegavanja dodira u kojima ste ranije uživali. No, osim fizičkih znakova, tu su i oni emocionalni: prestali ste biti spontani, izmjenjivanje nježnosti se događa mnogo rjeđe nego je to bio običaj, nemate želju za dodirom i osjećate se “udaljenim” od partnera ili partnerice. 

Paralelno s ovim problemima, mijenjaju vam se obrasci sna, apetit, raspoloženje i razina energije. Onog trenutka kada osjetite da je seksualnost postala “samo još jedna obaveza”, to je jasan znak da svakodnevni stres duboko utječe na intimni život. 

Magnific

U ovom kontekstu često ćemo čuti izraz “odvojenost od vlastitog tijela” što ide ruku pod ruku s odvojenošću od partnera. Ipak, Nataša Barolin Belić upozorava da je ovdje potrebno paziti na što se zapravo misli i što to znači: “Izraz “odvojenost od vlastitog tijela” kod nekih će osoba izazvati veliki strah i pitanje je li to neka ozbiljna patologija. Za druge, to će biti samo simbolični izraz velikog umora i izostanka volje i želje za bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Ono što taj izraz znači jest, kada smo pod stresom, tijelo aktivira mehanizme preživljavanja, a jedan od njih je emocionalno i tjelesno “isključivanje”. To je zapravo vrlo inteligentan obrambeni mehanizam: mozak smanjuje osjetljivost kako bi nas zaštitio od prevelikog opterećenja.”

Radi se o stanju koje se obično opisuje kao funkcioniranje “na autopilotu” što zapravo znači da osobe obavljaju svoje svakodnevne zadaće (brinu o kućanstvu, higijeni, poslu, djeci), ali zapravo ne osjećaju mnogo toga. U tim situacijama gubi se povezanost i prisutnost u tijelu, smanjuje se osjetljivost na dodir i otežava se kontakt s vlastitim emocijama.

Htjeli biste s partnerom podijeliti fantazije? Ovo je najvažnije što trebate znati prije nego što to učinite

Naravno, odvojenost od samog sebe automatski znači i udaljavanje od partnera jer intimnost zahtijeva prisutnost u svakom obliku, a ne samo fizičku blizinu. To nije znak da nešto “nije u redu s odnosom”, nego da je živčani sustav preopterećen i treba regulaciju i odmor.

Možemo li si pomoći?

Psihologinja savjetuje da najbolje djeluju jednostavne, ali dosljedne prakse koje smiruju živčani sustav: “Sporije i dublje disanje, lagano istezanje ili šetnja, redovito vrijeme odlaska na spavanje, smanjenje ekrana prije spavanja i kratke pauze tijekom dana. Sve što vraća tijelo iz simpatičkog (“bori se ili bježi”) u parasimpatički (“odmori se i poveži se”) način rada pomaže i seksualnosti. Libido se ne vraća voljom, nego regulacijom živčanog sustava i odmorom.”

Važno je napomenuti da je moguće ponovno izgraditi bliskost i želju za intimnošću s partnerom čak i nakon duljeg razdoblja stresa i iscrpljenosti. Seksualnost se oporavlja istovremeno s psihom i tijelom čovjeka pa će se želja javiti kada se osoba ponovno počne osjećati sigurnom. Zapamtite da prvi korak nije “više seksa”, već više odmora, smirenosti, nježnosti i kontakta bez bilo kakvog pritiska. 

Intimna bliskost ubrzava zacjeljivanje rana, ali samo uz ključni hormon

“Potrebno je vratiti osjećaj sigurnosti u tijelu, a zatim ponovno izgraditi emocionalnu i tjelesnu bliskost. Želja se vraća kada se ponovno pojavi prostor za igru, spontanost i užitak, a to dolazi tek kad se smanji stres i poveća osjećaj povezanosti”, zaključuje psihologinja Barolin Belić.