Plastika je prodrla u svaki kutak planeta, uključujući naša pluća, bubrege i druge osjetljive organe. Znanstvenici užurbano istražuju njezine učinke na zdravlje.

Mikroplastika u ljudskom mozgu – alarmantna otkrića

Istraživanje provedeno 2024. godine pokazalo je da uzorci ljudskog mozga sadrže više sićušnih čestica plastike nego prije osam godina. Studija je otkrila da mozak odraslih osoba prosječne dobi od 45 do 50 godina sadrži čak 4.800 mikrograma plastike po gramu tkiva.

Uzorci mozga sadržavali su sedam do 30 puta više sitnih plastičnih čestica nego njihovi bubrezi i jetra, rekao je Matthew Campen, profesor farmaceutskih znanosti na Sveučilištu New Mexico u Albuquerqueu i jedan od vodećih autora studije.

"Koncentracije koje smo vidjeli u tkivu mozga normalnih pojedinaca, koji su u prosjeku imali oko 45 do 50 godina, iznosile su 4.800 mikrograma po gramu, što je 0,48% ukupne mase", rekao je Campen, dodajući da ta količina odgovara cijeloj plastičnoj žličici.

Usporedno s uzorcima mozga iz 2016., to je povećanje od oko 50%, dodao je Campen: "To znači da su danas naši mozgovi 99,5% mozak, a ostatak plastika."

Međutim, moguće je da trenutne metode mjerenja plastike precjenjuju ili podcjenjuju njezinu prisutnost u tijelu, rekao je Campen. "Radimo na tome da dobijemo točniju procjenu, što bismo mogli postići unutar godine dana."

Pronađena plastika u mozgu nije dokaz da ona uzrokuje štetu, istaknula je Phoebe Stapleton, profesorica farmakologije i toksikologije na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyju. "Još nije jasno zadržavaju li se te čestice u mozgu ili se s vremenom uklanjaju", rekla je i zaključila: "Potrebna su dodatna istraživanja kako bismo razumjeli interakciju mikroplastike sa stanicama i njezin mogući toksični učinak."

Kako mikroplastika ulazi u naše tijelo?

Mikroplastika ulazi u organizam kroz hranu, vodu i zrak. Ove sićušne čestice pronađene su u srcu, krvnim žilama, plućima, jetri, bubrezima, probavnom sustavu, pa čak i posteljici.

Znanstvenici su otkrili tri do pet puta više plastičnih fragmenata u mozgovima osoba s demencijom, pri čemu su čestice bile koncentrirane u krvnim žilama i imunološkim stanicama mozga.

Zdravstveni rizici povezani s mikroplastikom

Mikroplastika nosi potencijalno štetne kemikalije poput bisfenola, ftalata, retardanata gorenja i teških metala, koji mogu ometati hormonalne funkcije te uzrokovati reproduktivne probleme, neplodnost i smanjenje broja spermija.

Profesor Philip Landrigan upozorava da je proizvodnja plastike naglo porasla od 2002. godine, a očekuje se da će se udvostručiti do 2040.

Mikroplastika u organizmu može djelovati poput "trojanskog konja", prenoseći otrovne kemikalije u osjetljive organe.

Kako smanjiti izloženost mikroplastici?

• Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu – koristite platnene vrećice, staklene ili metalne posude.
• Ne zagrijavajte hranu u plastičnim spremnicima – toplina povećava ispuštanje plastike u hranu.
• Koristite filtere za vodu – filtrirana voda može smanjiti unos mikroplastike.
• Izbjegavajte plastične boce – studija iz 2024. pokazala je da litra flaširane vode sadrži prosječno 240.000 čestica plastike.
• Sudjelujte u inicijativama za smanjenje plastike – podržite zakone i projekte za smanjenje plastičnog otpada.

Mikroplastika je prisutna svuda oko nas, ali informiranjem i odgovornim ponašanjem možemo smanjiti njezin utjecaj na naše zdravlje i okoliš.

Dijana K. M.