Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu, osim svojih trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece, sa sobom nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi. Važan je i ekonomski utjecaj debljine, kako zbog troškova skrbi povezanih s debljinom, tako i zbog gubitka ekonomske produktivnosti.

Znanstvenici s University College London (UCL) analizirali su indeks tjelesne mase (BMI), prehrambene navike i genetske podatke više od 2.500 obitelji te otkrili kako su djeca čiji su roditelji pretili imala veću vjerojatnost da i sama postanu pretila.

No, težina djece bila je snažnije pod utjecajem gena jednog od roditelja.

Naime, genetika majke može imati veći utjecaj na rizik od prekomjerne težine kod djeteta nego genetika oca – čak i kada se ti geni ne naslijede izravno.

Vodeći autor istraživanja, dr. Liam Wright s UCL Instituta za društvena istraživanja, izjavio je: „Genetika majke očito ima važnu ulogu u određivanju težine djeteta, i to iznad onog što se može objasniti samo naslijeđenim genima. Naši rezultati sugeriraju da geni majke ne samo da se mogu prenijeti na dijete, već i oblikuju okolinu u kojoj dijete odrasta, što posredno utječe na njegov BMI.”

Studija, objavljena u časopisu PLOS Genetics, analizirala je genetske i zdravstvene podatke 2.621 obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Što je metabolički sindrom i zašto je tako opasan za zdravlje srca?

Istraživači su ispitivali na koji način BMI roditelja i njihovi geni povezani s pretilošću utječu na težinu i prehranu njihove djece od rođenja do 17. godine života. U tu svrhu, tim je promatrao težinu, BMI i prehrambene navike djece u šest ključnih razdoblja djetinjstva i adolescencije – u dobi od 3, 5, 7, 11, 14 i 17 godina. Usredotočili su se na povezanost između tih pokazatelja i BMI-ja roditelja.

Prehrana djece procjenjivala se putem podataka koje su prijavili sudionici o učestalosti i količini konzumacije različitih skupina namirnica, uključujući voće, povrće, brzu hranu i zaslađene napitke.

Mjerenjem gena djece i njihovih roditelja, istraživači su mogli razdvojiti utjecaj naslijeđenih gena od neizravnog utjecaja gena koji nisu naslijeđeni. Ti geni koji nisu nasljedni ipak mogu utjecati na dijete oblikujući njegov razvojni okoliš, objašnjavaju znanstvenici.

Primjerice, uvjeti kojima je dijete izloženo tijekom trudnoće, kao i stil roditeljstva, mogu biti pod utjecajem gena roditelja.

BMI oba roditelja povezan s BMI-em djeteta

Dijete ne mora naslijediti majčine gene da bi njena genetika utjecala na njegovu težinu.

Primjerice, geni majke mogu utjecati na njezinu vlastitu težinu, prehrambene navike ili ponašanje tijekom trudnoće, što posljedično utječe na razvoj djeteta i njegovo dugoročno zdravlje.

Ovi nalazi ukazuju na važnost koncepta genetske njege (genetic nurture) – gdje geni roditelja oblikuju okoliš koji stvaraju za svoje dijete – kao važnog faktora u razvoju dječje pretilosti, navode istraživači.

Dr. Wright naglašava: „Ovdje se ne radi o okrivljavanju majki, već o podršci obiteljima kako bi se ostvarile pozitivne promjene u dugoročnom zdravlju djece. Ciljane intervencije za smanjenje BMI-ja kod majki, osobito tijekom trudnoće, mogle bi smanjiti međugeneracijski prijenos pretilosti.”

Dječja pretilost i dalje je ozbiljan problem u Ujedinjenom Kraljevstvu – kao i u mnogim drugim zemljama – a podaci NHS-a iz 2024. pokazuju da je 27 posto djece u dobi od dvije do 15 godina pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od razvoja raka, demencije, bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, te bolesti jetre i bubrega.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu predviđaju da će, bez hitnih mjera, za 25 godina čak šest od deset odraslih osoba i trećina djece u svijetu biti pretilo ili imati prekomjernu težinu.

U Hrvatskoj svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu

Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Novi alat može predvidjeti koja će djeca u odrasloj dobi postati pretila 

U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren unapređenju zdravlja stanovnika Republike Hrvatske kroz promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.

Nacionalni program „Živjeti zdravo“ kao i Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. stavljaju naglasak na potrebu za intersektorskom suradnjom kako bi se ostvario cilj prestanka rasta prevalencije debljine kako u djece, tako i u odraslih. Naglasak na suradnji između raznih dionika uključenih u prevenciju debljine stavljen je i u tekst usvojene Zagrebačke deklaracije, nastale povodom Samita supružnika europskih čelnika održanog u svibnju 2023. godine u Zagrebu.

Deklaracijom se, između ostalog, prepoznaje potreba za osnivanjem Europskog centra Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju debljine u djece, što je veliki korak za Hrvatsku kao i za ostatak Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije u promicanju multisektorske suradnje po pitanju prevencije debljine u djece.

A.A.