Uzimajući u obzir činjenicu da je fibrilacija atrija dugoročno povezana s povećanim rizikom od smrti, moždanog udara i zatajivanja srca, iznimno je važno pravovremeno prepoznati njene simptome, dijagnosticirati je i pravilno liječiti.

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija koja pogađa oko 1% populacije. Dok je rjeđa kod mladih ljudi, oko 5% starijih od 65 godina i 10% starijih od 80 godina boluje od ove aritmije.

Fibrilaciju atrija karakterizira nepravilan i većinom ubrzan srčani ritam. Normalan srčani ritam je frekvencije 60-100/min, a u pacijenata sa fibrilacijom atrija varira od 100-175/min. Fibrilacija atrija se događa kada abnormalni električni impulsi počnu izbijati u srčanim pretkomorama (atrijima), što uzrokuje nepravilno i brzo kontrahiranje komora (ventrikula) te nepravilan srčani ritam. Slikovita usporedba bi bila kao da više dirigenata upravlja jednim orkestrom. Kao što orkestar u tom slučaju ne zna kojeg dirigenta slijediti tako ne znaju ni ventrikuli pa srce "izgubi ritam".

Simptomi fibrilacije atrija

Sama po sebi fibrilacija atrija nije smrtna aritmija, ali može uzrokovati ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitno liječenje. Jedan od razloga istog je taj što povećava mogućnost razvoja krvnih ugrušaka (trombova) koji mogu uzrokovati moždani udar. Svojim iznenadnim nastupom može uzrokovati hipotenziju, zatajivanje srca, presinkopu ili sinkopu (omaglicu ili gubitak svijesti). Simptomi fibrilacije atrija koje pacijent može osjetiti su: palpitacije (ubrzan, nepravilan rad srca, često opisivan kao "treperenje"), umor/slabost, kratak dah (dispneja), bol u prsima, vrtoglavica/omaglica/gubitak svijesti.

Uzroci nastanka fibrilacije atrija

Svi ovi simptomi narušavaju kvalitetu života pacijenta, a studije su pokazale da su žene simptomatičnije od muškaraca i da imaju lošiju kvalitetu života. Rizik od razvoja fibrilacije atrija je veći u pušača i osoba koje konzumiraju alkohol te osoba koje imaju neka od ovih bolesti i stanja:

• visok krvni tlak
  • koronarna bolest srca
  • bolesti srčanih zalistaka
  • šećerna bolest
  • pretilost
  • bolesti štitnjače
  • kronična bubrežna bolest
  • kronična opstruktivna bolest pluća
  • sleep apneja
  • upalne bolesti: miokarditis i perikarditis

Ovisno o duljini trajanja fibrilaciju atrija dijelimo na:

1) paroksizmalnu- završava spontano ili intervencijom unutar 7 dana,
2) perzistentna- traje dulje od 7 dana i može se konvertirati u sinus ritam farmakološkom terapijom ili električnom kardioverzijom,
3) trajna (permanentna) fibrilacija atrija traje dulje od 12 mj.

Dijagnoza fibrilacije atrija postavlja se nakon detaljno uzete anamneze, pregleda bolesnika te EKG zapisa. Dodatne pretrage obuhvaćaju 24h Holter EKG-a i UZV srca te kompletnu lab. analizu krvi.

Terapija fibrilacije atrija obuhvaća:

• primjenu antikoagulantne terapije (terapija za razrjeđivanje krvi) radi prevencije moždanog udara
• kontrolu ritma: upotreba antiaritmika ili elektrokardioverzije radi održavanja normalnog sinus ritma; obuhvaća i ablacijsko liječenje
• kontrola frekvencije: upotreba lijekova za postizanje adekvatne srčane frekvencije kod bolesnika u trajnoj fibrilaciji atrija.
  
  

Iznimno je važno osvijestiti činjenicu da je fibrilacija atrija glavni faktor rizika za moždani udar koji je među vodećim uzrocima smrtnosti i invaliditeta u svijetu. Stoga je cilj da pacijent sam prepozna ranije navedene simptome te se obrati nadležnom liječniku radi snimanja elektrokardiograma i daljnje kardiološke obrade.

Autorica teksta: dr. med. Jelena Muslim, spec. kardiologije, Poliklinika Medikol