Vježbanje, unos kalorija, menstrualni ciklus…sve su ovo riječi koje danas mnogi od nas vežu upravo uz aplikacije koje imaju na mobitelu, ma koliko to bilo nevjerojatno. Iako nekada nismo mogli zamisliti da bi mobitel mogao imati bilo kakve veze s podržavanjem našeg zdravlja, situacija se uvelike promijenila pa su zdravstvene aplikacije koje nam pomažu u praćenju različitih parametara svojih tijela dio svakodnevice.

Mnoge žene oslanjaju se upravo na ove mobilne kalendare kako bi pratile svoj ciklus, kada im dolazi mjesečnica, a kada je vrijeme za ovulaciju. S druge strane, na tržištu postoje različite aplikacije za vježbanje putem kojih je moguće pratiti napredak prilikom odlaska u teretanu, mjeriti tjelesnu masu i masnoće u tijelu, planirati obroke i sve to zvuči jako jednostavno.

Međutim, možemo li se uistinu osloniti samo na njih ili je ipak potrebno konzultirati se sa stručnjacima?

Kako bismo odgovorili na to pitanje i saznali na što je potrebno paziti prilikom korištenja zdravstvenih aplikacija obratili smo se specijalistu ginekologije i opstetricije Ratku Matijeviću, osobnom treneru Tianu Jagariću, fitness i kondicijskom treneru Goranu Golubiću te psihologinji i magistri za primijenjenu kognitivnu znanost Mireli Ivoš.

Fitness aplikacije: Što kažu profesionalni treneri?

Aplikacije koje se koriste za pomoć pri vježbanju možda su i najkorištenije od zdravstvenih aplikacija pa smo se za mišljenje obratili dvojici profesionalaca koji je njima susreću na dnevnoj bazi kako bi nam pojasnili koji je najbolji način korištenja tih aplikacija, a kada je možda potrebno uzeti ih s rezervom.

“Fitness svijet je prepoznao svoju priliku kroz YouTube videa vježbanja gdje pojedinac gledajući mobitel ili TV vježba kada i gdje želi te ne ovisi ni o kome. Sve to zvuči jako dobro i obećavajuće, ali sam se uvjerio da to djeluje kratkoročno. Bez podrške uživo ili online, motivacija se jako brzo gubi i dugoročno vježbanje i ulaganje u zdravlje tu prestaje”, započeo je Goran Golubić.

Trener se ovim poslom bavi već dugi niz godina pa zna kakva je situacija bila kada same aplikacije još nisu bile tako dobro razrađene kako je to slučaj danas. U to je vrijeme također bilo potrebno pratiti određene parametre kako bi klijentima osigurao kvalitetnu uslugu pa je koristio računalo i bilježnice. Zapisivao je i pratio napredak klijenata, ali to nije bilo toliko praktično kao danas kada svaki klijent samo donese mobitel i sve što je potrebno pojavi se na zaslonu ekrana.

freepik

“Danas su mi aplikacije uvelike olakšale posao jer svaki klijent uvijek nosi mobitel sa sobom (jako je mala vjerojatnost da ga zaborave), a ako ga i zaborave kojim slučajem ja uvijek mogu ući sa svog mobitela u njihov profil i pratiti zadani program bez problema. Kad se samo sjetim ranijih praćenja gdje sam nosio po desetak bilježnica, a ne daj Bože da koju zaboravim ili izgubim. Ovdje su podaci na sigurnom i uvijek im se može pristupiti”, priča nam o tome kako su aplikacije olakšale dio njegovog posla.

Gorana Golubića pitali smo i o tome kako gleda na umjetnu inteligenciju koja se polagano, ali sigurno “uvlači” u svako zanimanje pa tako i ono fitness trenera. Objasnio nam je da zapravo nije zabrinut jer koliko god se tehnologija razvila, stručnjaci kakav je i sam neophodni su kako bi ljude naučili pravilnom izvođenju vježbi te ih nikakvo gledanje videa s YouTubea ili bilo koje aplikacije ne može zamijeniti: “Moje oko još uvijek može brže i kvalitetnije ispraviti pogreške u samom izvođenju vježbi od samog kopiranja izvođenja vježbi s nekog video zapisa. Također, ljudi dolaze na trening izbaciti negativu iz sebe,a ne samo vježbati. To će teško napraviti pričajući s robotom.”

Budućnost i izazovi aplikacija za vježbanje

O opasnostima oslanjanja isključivo na ove aplikacije prilikom vježbanja razgovarali smo s osobnim trenerom Tianom Jagarićem. Otkrio nam je da, iz njegovog iskustva, ljudi previše vjeruju tim aplikacijama. Napomenuo je da su kalorijske procjene, potrošnja energije i slični pokazatelji u aplikacijama samo grube procjene, a ne precizne vrijednosti. Također, dotaknuo se i problema rigidnosti, tj. rekao nam je da ove aplikacije ne prepoznaju subjektivan osjećaj stresa, umora ili jednostavno lošeg dana pa ljudi često osjećaju pritisak da odrade trening čak i kada bi ga iz objektivnih razloga bilo mnogo korisnije preskočiti.

freepik

“Aplikacije s prethodno kreiranim treninzima imaju svoje limite, čak i rizike. Ako ste zdrava osoba sa solidnim znanjem o vježbanju one mogu biti korisne za započeti svoj put. Ipak, svako tijelo je posebno. Svatko od nas ima specifične mogućnosti, ciljeve, probleme i zahtjeve na temelju kojih se kreira i provodi individualni program”, pojasnio je svoj stav o korištenju aplikacija. Dodao je da bi primarna funkcija fitness i sličnih aplikacija trebala biti praćenje napretka i motivacija, a za sam odabir vježbi i način izvođenja ipak bi se trebalo obratiti profesionalcima kako bi se izbjegle ozljede i maksimizirala dobrobit.

Oba smo sugovornika za kraj pitali o tome kako vide budućnost treninga s obzirom na mobilne aplikacije koje su, čini se, ovdje da ostanu.

“Online praćenje treninga je trenutno vrlo živo i traženo. Moje viđenje takvog sustava treninga je obećavajuće jer se može raditi s više klijenata nego uživo, ali zahtjeva dobar pripremni period. Svoje klijente prije prebacivanja na online sustav treniranja želim prvo uživo (kroz mjesec-dva) naučiti ispravnom izvođenju svih pokreta kako bih bio što sigurniji da neće doći do ozljeda prilikom samostalnog treniranja i praćenja uputa i programa treninga iz aplikacija”, kaže nam trener Golubić i nastavlja: “Za praćenje plana prehrane koristimo My Fitness Pal aplikaciju koju povezujem s profilom svakog klijenta kako bih na dnevnoj bazi mogao popratiti drže li se zadanog plana prehrane. Možete imati najsavršeniji program vježbanja, ali ako nije popraćen planom prehrane, to je kao da imate Ferrari bez kotača. Ako imate dobro posložen sustav treninga i prehrane, aplikacije vam mogu uvelike pomoći jer se vaš plan treninga i prehrane nalazi doslovno na dlanu.”

“Vjerujem kako budućnost svakako ide prema individualnom fitnessu. Velik dio aplikacija već sada ide prema tome. Uz unošenje podataka o sebi, one vam obećaju kreiranje individualnog plana samo za vas. Trenutno najbliže tome što već imamo su aplikacije za individualno online kreirane programe treninga pod stručnim vodstvom trenera kineziologa, popularno nazvani ''online coaching''. Moj tim i ja uz pomoć vlastite aplikacije za praćenje sada imamo mogućnost podržati i pratiti klijente gdje god se nalazili. Na temelju inicijalnog razgovora, tjednih praćenja i izvještaja možemo u stvarnom vremenu pripremati treninge za naredni tjedan te korigirati sve parametre kako bi osoba na temelju realne osobne situacije postigla rezultate koje želi”, objasnio je Tian Jagarić.

Aplikacije namijenjene ženama komentirao je dr. Ratko Matijević

S doktorom Ratkom Matijevićem, specijalistom ginekologije i opstetricije razgovarali smo o aplikacijama za praćenje menstrualnog ciklusa – koliko su pouzdane, ima li smisla koristiti ih i za što.

Doktor Matijević poručio je da su aplikacije ovog tipa velika pomoć modernoj ženi jer putem njih može točno znati koji je bio njezin prvi dan posljednje menstruacije ili kada je točno imala menstruaciju u svakom prethodnom mjesecu. Napomenuo je da ova evidencija pomaže ženama da prate vlastito stanje, ali i ginekolozima onih pacijentica koje se možda susreću s određenim zdravstvenim problemima.

“Pouzdanost aplikacija dominantno ovisi o tome koliko su korisnice spremne unositi i ažurirati podatke u njima i koji se podaci prate i sakupljaju. To ovisi i o razlogu zašto se aplikacija koristi (predviđanje ciklusa, planiranje plodnih dana i slično). Uz AI koja se uključuje u sve segmente našeg života pa i u aplikacije o menstruacijskom ciklusu, preciznost je zadovoljavajuća za opću uporabu”, upozorava.

freepik

Po pitanju predviđanja plodnih dana putem aplikacije, dr. Matijević ponovno je spomenuo činjenicu da pouzdanost zapravo ovisi o samoj korisnici aplikacije i njezinoj ažurnosti. Dotaknuo se i teme planiranja plodnih dana putem aplikacija i rekao nam da “metoda nije jako „precizna“. Takozvani Perl Indeks koji govori koliko žena na 1000 koje koriste određenu kontracepcijsku metodu ipak ostaje trudnima dosta je visok.”

Korištenje ovakvih aplikacija preporučuje svojim klijenticama, ali uz ogradu i oprez jer je jako bitno da znaju na koji ih način točno koristiti, koje su im prednosti, a koja ograničenja. Ispričao nam je da ne može dati prednost ni jednoj aplikaciji pred drugima jer je izbor uistinu ogroman, a upozorio nas je i da sve one imaju određene prednosti koje uvijek dolaze u paketu s nekim manama. Za kraj je napomenuo da je zapravo sve vrlo individualno te da je osobno iskustvo korisnice ono najbitnije jer svaka aplikacija neće odgovarati svakoj ženi.

Koliko su aplikacije korisne i koliko im ljudi zapravo vjeruju?

Psihologinja Mirela Ivoš s nama je podjelila svoje viđenje pozdanosti zdravstvenih aplikacija koje preplavljuju internet te povjerenje ljudi u iste. Kako je i sama provela istraživanje vezano za ovu temu zaključila je da uređaji poput pametnih satova i aplikacije koje prate zdravstvene parametre mogu biti od pomoći kao dodatan alat, no sami korisnici ih ne smatraju dovoljnima.

“Mi danas volimo svašta pratiti i oslanjamo se na brojke, no ne stavimo ih u kontekst. Npr. osoba može svaki dan pratiti je li odradila svojih deset tisuća koraka, no onda doći doma, pojesti za večeru pizzu i buljiti u mobitel dva sata prije spavanja pa se čuditi što se ne osjeća dobro. Treba puno više od aplikacije na mobitelu da usvojimo neke zdrave navike. Aplikacija tu, naravno, može biti od koristi, no nije presudna”, komentira Mirela Ivoš.

Napomenula je i činjenicu da je jako važno paziti da ne upadnemo u “začarani krug negative” kada nam aplikacije javljaju loše rezultate. Važno je ne postati previše ovisan o podacima iz aplikacija, jer stalno praćenje može stvoriti dodatni stres umjesto pomoći. Ponekad je korisno uzeti pauzu i procijeniti donosi li nam aplikacija stvarnu korist ili samo povećava zabrinutost.

S obzirom na to da zdravstvene aplikacije nemaju previse smisla ako se s njima ne podijele točne informacije, zanimalo nas je što naša sugovornica zna o povjerenju ljudi u dijeljenje svojih podataka s ovim aplikacijama te u konačnici koliko vjeruju podacima koje povratno dobiju. “Korisnici su spremniji podijeliti podatke što im je jasnija svrha dijeljenja tih podataka i što više povjerenja imaju u treću stranu s kojom svoje podatke dijele. Konkretno, u mom istraživanju pokazalo se kako najviše povjerenja osobe i dalje imaju u svog liječnika”, rekla nam je.

“Da bi korisnici vjerovali podacima koje aplikacija pokaže, oni moraju biti subjektivno usklađeni. Dakle, podatak koji dobijemo mora biti usklađen s našim subjektivnim doživljajem ili očekivanjem te kontekstom u kojem se nalazimo. Npr. ako osoba pomoću pametnog sata dobije informaciju koja govori da je rad njezina srca uobičajen ili da joj je disanje pravilno, a ona zna da je pretrčala sto metara u sprintu i osjeti kako joj srce brzo tuče i disanje joj je ubrzano, to narušava njezino povjerenje u uređaj, odnosno aplikaciju koja prati te parametre i posljedično dovodi do toga da odustane od njihova korištenja. Ipak, srčani ritam i disanje su parametri čije je praćenje uglavnom točno i precizno, no neki složeniji parametri, primjerice kvaliteta sna, pokazali su se manje točnima i, iako je san nešto što korisnici nalaze zanimljivim za popratiti, uglavnom tu nailaze na nesklad s vlastitim doživljajem”, objašnjava podrobno Mirela Ivoš.

Potrebna je jasnoća i odgovornost u korištenju zdravstvenih aplikacija

Digitalne aplikacije poput onih za praćenje menstrualnih ciklusa i napretka u vježbanju mogu biti koristan alat za praćenje zdravlja, ali njihova vrijednost ovisi o transparentnosti, točnosti i razumljivosti podataka koje nude. Korisnici moraju znati što prikupljene informacije doista znače i kako ih ispravno tumačiti, dok proizvođači trebaju ulagati u pouzdanost, jasne upute i kontekstualne savjete koji pomažu da tehnologija bude podrška zdravlju, a ne izvor zbunjenosti ili stresa.