Prestanak pušenja ne donosi samo lakše disanje i zdravije srce, nego i sporije starenje mozga. Novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Healthy Longevity pokazuje da osobe koje prestanu pušiti u srednjoj ili starijoj dobi sporije gube pamćenje i verbalne sposobnosti od onih koji nastave pušiti.

Znanstvenici su analizirali podatke 9.436 osoba starijih od 40 godina iz 12 zemalja, s prosječnom dobi od 58 godina. U šest godina nakon prestanka pušenja, njihov je pad kognitivnih funkcija bio znatno sporiji – pamćenje se pogoršavalo oko 20 posto sporije, a verbalna fluentnost gotovo dvostruko sporije nego kod pušača koji nisu odustali od cigareta.

Mozak pamti i kada mi prestanemo

Istraživanje, koje su proveli stručnjaci s UCL Institute of Epidemiology & Health Care, otkriva da mozak reagira pozitivno čak i kad se s pušenjem prestane u pedesetima ili kasnije. Znanstvenici koji su proveli istraživanje istaknuli su da prestanak pušenja može pomoći ljudima da očuvaju kognitivne funkcije i u kasnijim godinama života. Prema njihovim zaključcima, čak i kada se s pušenjem prekine u pedesetima, mozak pokazuje sposobnost prilagodbe i sporijeg propadanja.

Stručnjaci objašnjavaju da pušenje negativno djeluje na mozak jer oštećuje krvne žile koje ga opskrbljuju kisikom, potiče kroničnu upalu i uzrokuje oksidativni stres, proces u kojem nastaju nestabilne molekule koje mogu izravno oštetiti živčane stanice. Zbog toga pušači imaju povećan rizik od bržeg gubitka pamćenja i razvoja demencije.

Prema istraživačkom timu, sporiji kognitivni pad koji su uočili kod osoba koje su prestale pušiti povezan je s manjom vjerojatnošću razvoja demencije, što dodatno potvrđuje da prestanak pušenja pozitivno utječe i na zdravlje mozga, a ne samo na pluća i srce.

Podatci potiču iz tri studije

Podaci su prikupljeni iz tri dugoročne studije koje su pratile ispitanike iz Engleske, SAD-a i deset europskih zemalja. Uspoređene su dvije skupine: 4.700 bivših pušača i 4.700 aktivnih pušača sličnih godina, obrazovanja i početnih rezultata testova.

Prije prestanka, obje su skupine pokazivale jednak tempo kognitivnog pada. No, šest godina nakon prestanka, razlike su postale jasne:

• Pamćenje se kod bivših pušača pogoršavalo 20 posto sporije,
• Verbalne sposobnosti, poput brzine i jasnoće izražavanja, oko 50  posto sporije.

U stvarnosti to znači da su svake godine izgubili 3–4 mjeseca manje pamćenja i oko pola godine manje verbalne fluentnosti od onih koji su nastavili pušiti.

Zašto su ovi rezultati važni?

Znanstvenici ističu da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da se ne može dokazati uzročnost, ali rezultati jasno pokazuju povezanost između prestanka pušenja i očuvanja kognitivnih sposobnosti.
Ranija istraživanja također su pokazala da ljudi koji prestanu pušiti imaju slične rezultate pamćenja kao i osobe koje nikada nisu pušile, već desetak godina nakon prestanka.

Ovi rezultati mogli bi biti nova motivacija za pušače srednje i starije dobi, koji rjeđe pokušavaju prestati, iako upravo oni najviše trpe posljedice dugogodišnjeg pušenja.
„Već znamo da prestanak pušenja, čak i u kasnijoj životnoj dobi, često donosi poboljšanja fizičkog zdravlja i dobrobiti. Čini se da za kognitivno zdravlje također nikada nije prekasno prestati s pušenjem,“ kaže dr. Bloomberg.

Kako svjetska populacija stari, autori ističu da su ovo važni podaci i za zdravstvene politike, još jedan razlog da se ulaže u kontrolu duhana. Manje pušenja znači manje demencije, a time i bolju kvalitetu života u starijoj dobi. Prestanak pušenja ne donosi samo zdravija pluća, nego i bistriji um. Čak i ako niste prestali ranije, vaš mozak i dalje može imati koristi. Jer, kako kažu znanstvenici, nikad nije prekasno za zapamtiti više – i zaboraviti cigarete.

Pokušavate prestati pušiti? Ne odustajte – ovi savjeti i trikovi mogu povećati šanse za uspjeh