Liječnici i znanstvenici otkrili su kako u rijetkim slučajevima ljudsko tijelo može samo proizvoditi alkohol, bez konzumacije alkoholnih pića. Riječ je o stanju poznatom kao auto-brewery sindrom, kod kojeg određene crijevne bakterije pretvaraju ugljikohidrate iz hrane u etanol, koji potom ulazi u krvotok. Istraživanje provedeno u suradnji Mass General Brigham i University of California San Diego, a objavljeno u časopisu Nature Microbiology, donosi dosad najjasnije biološke dokaze o uzroku ove rijetke i često pogrešno shvaćene bolesti, prenosi Science Daily.

Što je auto-brewery sindrom?

Auto-brewery sindrom nastaje kada određeni mikroorganizmi u crijevima razgrađuju ugljikohidrate i proizvode alkohol u količinama koje mogu izazvati simptome pijanstva. Iako svatko u probavi stvara male, zanemarive količine alkohola, kod osoba s ovim sindromom razine mogu biti dovoljno visoke da uzrokuju vrtoglavicu, smetenost, promjene ponašanja i osjećaj opijenosti. Zbog rijetkosti bolesti i nedovoljne prepoznatljivosti, mnogi oboljeli godinama ostaju bez točne dijagnoze.

Ovo je hrana koja će vam pomoći u sprječavanju bubrežnih kamenaca

Osobe s auto-brewery sindromom često se suočavaju s društvenim i zdravstvenim posljedicama, pa čak i pravnim problemima, jer simptomi nalikuju alkoholiziranosti. Dijagnosticiranje je zahtjevno jer se oslanja na kontrolirana mjerenja alkohola u krvi, koja nisu uvijek dostupna. U novom istraživanju znanstvenici su analizirali crijevnu mikrobiotu 22 osobe s potvrđenim sindromom, njihove zdrave partnere te dodatnu kontrolnu skupinu.

Freepik

Uzorci stolice oboljelih tijekom pogoršanja simptoma proizvodili su znatno više alkohola nego uzorci zdravih ispitanika, što otvara mogućnost jednostavnijeg testiranja u budućnosti.

Bakterije imaju ključnu ulogu

Detaljna analiza pokazala je da su kod oboljelih prisutne povećane količine određenih bakterija, među kojima se ističu Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae. Tijekom epizoda simptoma zabilježena je i pojačana aktivnost enzima uključenih u procese fermentacije. Ipak, istraživači naglašavaju da se sastav mikrobiote razlikuje od osobe do osobe, pa je precizno određivanje uzročnih mikroorganizama i dalje složen proces.

Pileća juha: Zalog zdravlja u hladnim mjesecima

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na praćenje pacijenta kojem su se simptomi značajno povukli nakon transplantacije crijevne mikrobiote. Promjene u simptomima bile su usko povezane s promjenama u sastavu bakterija u crijevima. Nakon ponovljenog zahvata, uz drugačiju pripremu antibioticima, pacijent je ostao bez simptoma više od godinu dana. Prema riječima koautorice istraživanja, Elizabeth Hohmann, ovi nalazi otvaraju prostor za bolje razumijevanje bolesti, lakšu dijagnostiku i učinkovitije terapije.

Iako je auto-brewery sindrom iznimno rijedak, ovo istraživanje potvrđuje koliko crijevna mikrobiota može utjecati na cijeli organizam. Bolje poznavanje bakterija i metaboličkih puteva uključenih u nastanak alkohola u tijelu moglo bi u budućnosti znatno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s ovim neobičnim, ali stvarnim zdravstvenim problemom.