Ibuprofen je široko prepoznat lijek koji se često koristi za ublažavanje različitih vrsta bolova, uključujući glavobolje i menstrualne tegobe.

Međutim, nedavna istraživanja ukazuju da ibuprofen može imati dodatna svojstva, uključujući potencijalna protukancerogena djelovanja, piše Science Alert..

S obzirom na sve veći broj otkrića o povezanosti upala i raka, uloga ibuprofena postaje predmetom intenzivnog znanstvenog interesa, osobito u kontekstu njegove moguće zaštitne funkcije.

Mehanizam djelovanja: Kako NSAID lijekovi utječu na tijelo

Ibuprofen pripada obitelji nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Veza između NSAID-a i prevencije raka nije nova: još 1983. godine klinički dokazi povezali su sulindak – stariji NSAID na recept sličan ibuprofenu – sa smanjenom učestalošću raka debelog crijeva kod određenih pacijenata.

Ovaj omiljeni začin ima snažno protuupalno djelovanje, tvrde stručnjaci

Od tog vremena istraživači nastavljaju ispitivati mogu li ovi lijekovi doprinijeti prevenciji ili usporavanju razvoja drugih vrsta raka.

NSAID lijekovi djeluju blokiranjem enzima zvanih ciklooksigeneze (COX). Postoje dva glavna tipa. COX-1 pomaže u zaštiti sluznice želuca, održava funkciju bubrega i igra ulogu u zgrušavanju krvi. COX-2, s druge strane, potiče upalu.

Većina NSAID-a, uključujući ibuprofen, inhibira oba tipa enzima, što je razlog zašto se preporučuje njihova primjena uz obrok, a ne na prazan želudac.

Nova saznanja o raku endometrija

Studija iz 2025. godine pokazala je da ibuprofen može smanjiti rizik od raka endometrija, najčešćeg oblika raka maternice koji nastaje u sluznici maternice (endometriju) i najčešće pogađa žene nakon menopauze.

Freepik

Jedan od najvećih preventabilnih čimbenika rizika za rak endometrija je prekomjerna tjelesna težina ili pretilost, budući da višak tjelesne masti povećava razinu estrogena – hormona koji može stimulirati rast stanica raka.

Ostali čimbenici rizika uključuju stariju dob, hormonsku nadomjesnu terapiju (osobito HNT samo s estrogenom), dijabetes i sindrom policističnih jajnika. Rani početak menstruacije, kasna menopauza ili nerađanje djece također povećavaju rizik. Simptomi mogu uključivati abnormalno vaginalno krvarenje, bol u zdjelici i nelagodu tijekom spolnog odnosa.

U studiji o raku prostate, pluća, debelog crijeva i jajnika (PLCO), analizirani su podaci više od 42.000 žena u dobi od 55 do 74 godine tijekom 12 godina.

Žene koje su prijavile konzumaciju najmanje 30 tableta ibuprofena mjesečno imale su 25% manji rizik od razvoja raka endometrija u odnosu na one koje su uzimale manje od četiri tablete mjesečno. Zaštitni učinak bio je najizraženiji kod žena s kardiovaskularnim bolestima.

Važno je napomenuti da aspirin, još jedan često korišteni NSAID, nije pokazao istu povezanost sa smanjenjem rizika u ovoj niti u drugim studijama. Ipak, aspirin može imati ulogu u prevenciji povrata raka crijeva. Ostali NSAID lijekovi, poput naproksena, istraživani su u kontekstu prevencije raka debelog crijeva, mjehura i dojke. Njihova učinkovitost ovisi o vrsti raka, genetskim čimbenicima i postojećim zdravstvenim stanjima.

Širi potencijal u prevenciji drugih vrsta karcinoma

Potencijalni zaštitni učinci ibuprofena protiv raka nisu ograničeni samo na rak endometrija. Istraživanja upućuju na mogućnost smanjenja rizika od raka crijeva, dojke, pluća i prostate.

Na primjer, osobe koje su prethodno imale rak crijeva i uzimale ibuprofen imale su manju vjerojatnost ponovne pojave bolesti. Također je utvrđeno da ibuprofen inhibira rast i preživljavanje stanica raka debelog crijeva, dok određeni dokazi upućuju na mogući zaštitni učinak protiv raka pluća kod pušača.

Djelovanje na gene i stanične procese

Upala predstavlja jedno od ključnih obilježja raka, dok je ibuprofen primarno protuupalni lijek.

Blokiranjem aktivnosti enzima COX-2, lijek smanjuje proizvodnju prostaglandina, kemijskih glasnika koji potiču upalu i rast stanica – uključujući rast stanica raka. Niže razine prostaglandina mogu usporiti ili zaustaviti razvoj tumora.

To je, međutim, samo jedan aspekt djelovanja. Ibuprofen također može utjecati na gene povezane s rakom, uključujući HIF-1α, NFκB i STAT3, koji omogućuju tumorskim stanicama preživljavanje u uvjetima niske razine kisika i otpornost na liječenje.

Ibuprofen može smanjiti aktivnost navedenih gena, čime stanice raka postaju osjetljivije. Također može utjecati na organizaciju DNA unutar stanica, što potencijalno povećava osjetljivost stanica raka na kemoterapiju.

Riječ opreza: Nuspojave i proturječni rezultati

Međutim, rezultati svih istraživanja nisu jednoznačni. Jedna studija koja je obuhvatila 7751 pacijenticu pokazala je da je uzimanje aspirina nakon dijagnoze raka endometrija povezano s povećanom smrtnošću, osobito kod onih koje su koristile aspirin prije dijagnoze. Ostali NSAID lijekovi također su bili povezani s povećanim rizikom od smrtnosti povezane s rakom.

S druge strane, nedavni pregled literature pokazao je da NSAID lijekovi, osobito aspirin, mogu smanjiti rizik od nekoliko vrsta raka, dok redovita uporaba drugih NSAID-a može povećati rizik od raka bubrega. Ovi proturječni rezultati ukazuju na složenost interakcije između upale, imuniteta i razvoja raka.

Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci upozoravaju da se ibuprofen ne smije koristiti samoinicijativno u svrhu prevencije raka. Dugotrajna primjena ili visoke doze NSAID-a mogu dovesti do ozbiljnih nuspojava, uključujući čireve na želucu, krvarenje u crijevima i oštećenje bubrega.

Rjeđe mogu izazvati srčane probleme poput srčanog ili moždanog udara. NSAID lijekovi također stupaju u interakciju s nekoliko lijekova, uključujući varfarin i određene antidepresive, povećavajući rizik od krvarenja i drugih komplikacija.

Budućnost prevencije i važnost životnog stila

Mogućnost da uobičajeni analgetik može doprinijeti prevenciji raka predstavlja značajan znanstveni interes. Ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze, ibuprofen bi mogao postati dio šire strategije za smanjenje rizika od raka, osobito kod visokorizičnih skupina.

Trenutno stručnjaci preporučuju fokusiranje na prevenciju temeljenu na načinu života, uključujući konzumaciju protuupalne hrane, održavanje zdrave tjelesne težine i redovitu tjelesnu aktivnost.

Svakodnevni lijekovi možda još uvijek kriju iznenađujuća obećanja, ali dok znanost ne donese konačan sud, najsigurniji recept za prevenciju raka ostaje onaj najstariji: jedite dobro, krećite se često i poslušajte svog liječnika prije nego što posegnete za bočicom s lijekovima.