Svi su se ponekad susreli sa suhoćom očiju i usta te je ovo stanje kojem se rijetko kada pridaje puno pažnje. Ovi simptomi obično se pripisuju dugom sjedenju ispred televizora ili ekrana računala, umoru i općenito iritaciji sluznica zbog nekog očitog razloga. No, to ne mora uvijek biti slučaj. Ponekad osoba može patiti od Sjögrenova sindroma ili Sjögrenove bolesti, a da toga i nije svjesna. 

Na pitanje kada je vrijeme da se obratite liječniku te što se po pitanju ove kronične autoimune bolesti u kojoj imunološki sustav greškom napada žlijezde za proizvodnju vlage može učiniti, odgovara Filip Mirić, specijalist reumatologije iz KBC Rijeka. Na samom početku, dr. Mirić rekao je da su suha usta i oči prepoznatljivi simptomi Sjögrenove bolesti, ali uvelike su prisutni i kod ljudi koji ju nemaju pa je to jedan od glavnih razloga zašto se bolest često  kasno dijagnosticira. Osim toga, kasnom postavljanju dijagnoze pridonose i postupan tijek bolesti, varijabilnost kliničkih manifestacija bolesti i kompleksna dijagnostička obrada. Nažalost, činjenica je da bolest u kliničkoj praksi često podcijenjena i nedovoljno prepoznata, osobito u ranim fazama.

Jedan posjet zubaru može otkriti rane znakove ozbiljnih bolesti

“Obična“ suhoća oka ili usta od Sjögrenova sindroma najčešće se u kliničkoj praksi razlikuje ovisno o intenzitetu i trajanju. Kod Sjögrenova sindroma suhoća je uglavnom kronična, prisutna svakodnevno i duže od tri mjeseca, dok je „obična“ suhoća češće situacijska, odnosno pojavljuje se, primjerice, prilikom rada na računalu, boravku na suhom zraku, izloženosti dimu te nije udružena s drugim kliničkim manifestacijama Sjögrenova sindroma kao što su izražen kronični umor, artralgija ili artritis, povećanje limfnih čvorova, osip ili periferna neuropatija”, objasnio je dr. Mirić kako je moguće posumnjati da se ipak ne radi samo o suhim ustima ili očima, već o ovoj bolesti.

Dijagnostika i zahvaćanje drugih organskih sustava

Dijagnoza Sjögrenova sindroma postavlja se pomoću nekoliko krvnih pretraga:

• Anti SS-A protutijelo nalazi se i u službenim dijagnostičkim kriterijima prema ACR i EULAR smjernicama. To je ujedno i najspecifičniji krvni pokazatelj ove bolesti te je pozitivan kod otprilike 60 do 70 posto oboljelih.
• Često se spominje i anti SS-B protutijelo koje se najčešće javlja zajedno s anti SS-A, dok se rjeđe pojavljuje samostalno. Antinuklearna protutijela (ANA) su kod većine bolesnika pozitivna, ali ne kod svih, pa njihov negativan nalaz ne isključuje Sjögrenov sindrom.
• Od ostalih krvnih nalaza važan je i reumatoidni faktor (RF) koji se češće nalazi kod bolesnika kod kojih bolest zahvaća i druge organe, a ne samo žlijezde.
• Ako osoba ima tipične simptome Sjögrenova sindroma, ali su krvni nalazi negativni, tada se može napraviti biopsija žlijezda slinovnica. Ona pomaže potvrditi dijagnozu u slučajevima tzv. seronegativnog Sjögrenova sindroma.

Freepik

No, bolest ne zahvaća uvijek samo oči i usta, već i druge organske sustave kao što su zglobovi (često dolazi do artralgije/artritisa). Ovo širenje događa se kod čak 40 do 70 posto pacijenata. Kod 10 do 20 posto pacijenata dolazi do zahvaćanja pluća (dispneja, kašalj i intolerancija napora, na CT-u toraksa tipičan je radiološki obrazac nespecifične intersticijske pneumonije (NSIP) ili limfocitne intersticijske pneumonije (LIP)). Bubrege bolest zahvaća u svega 5 posto pacijenata (tubulointersticijski nefritis ili distalna tubularna acidoza).

Stomatolog otkriva što bi svaki pacijent trebao znati prije nego sjedne u stolac

“Neurološke manifestacije su također vrlo rijetke te se mogu prezentirati kao periferna neuropatija (najčešće senzorna neuropatija malih vlakana) ili zahvaćanje središnjeg živčanog sustava (demijelinizacijske lezije, vaskulitis, kognitivni poremećaji)”, pojašnjava dr. Mirić

Mnogo se govori i o značajno povećanom riziku od limfoma, a simptomi pacijenata govore u prilog mogućem razvoju limfoma. To je zato što dolazi do povećanja žlijezda slinovnica, najčešće parotidne (uglavnom asimetrično), zatim povećanja limfnih čvorova te prisustva „B“ simptoma (noćno znojenje, subfebrilitet/febrilitet, gubitak tjelesne mase). Laboratorijski nalazi koji predstavljaju prediktore rizika su snižen komplement, krioglobulinemija, pozitivan RF, anemija, leukopenija i trombocitopenija.

Liječenje ovisi o kliničkoj slici pacijenta

Svaki pacijent koji boluje od Sjögrenovog sindroma nema iste manifestacije bolesti pa je i terapiju potrebno prilagoditi individualno. Ako bolesnik ima blagu kliničku sliku, dakle dominira samo suhoća sluznica, njegovo se stanje ublažava pomoću simptomatskih mjera i topikalnih pripravaka. 

Freepik

Ako pacijent uz suhoću sluznica pati i od subfebriliteta, izraženog umora, gubitka tjelesne mase ili bolova u zglobovima, poseže se za terapijom s niskim dozama kortikosteroida (u što kraćem trajanju) ili hidroksiklorokinom. Kada je riječ o teškom refraktornom obliku bolesti sa zahvaćanjem vitalnih organa, propisuju se biološki lijekovi poput rituksimaba.

Ponekad se Sjögrenov sindrom može preklopiti i s drugim autoimunim bolestima te se tada naziva sekundarnim Sjögrenovim sindromom. Najčešće se javlja u sklopu reumatoidnog artritisa, sistemnog eritemskog lupusa te sistemske skleroze. 

Slađana Rumpl Tunjić: Kod osoba s reumatoidnim artritisom bol je prisutna i kada ju ne vidimo

Kako bi se bolest otkrila na vrijeme i kako bi se pacijentu poboljšala kvaliteta života, iznimno je važna uloga stomatologa i oftalmologa: “To su često liječnici kojima se pacijenti prvo obrate zbog svojih simptoma te koji mogu dijagnostičkim testovima (Schirmerov test, TBUT, mjerenje razine nestimulirane sline) objektivizirati suhoću sluznica. Osim u dijagnostici, oftalmolog i stomatolog važan su dio tima i zbog značaja u terapijskom segmentu budući da propisuju lokalnu terapiju i educiraju pacijente o simptomatskim mjerama. Uz redovite kontrole reumatologa, bolesnici sa Sjögrenovim sindromom prate se redovno i kod oftalmologa i stomatologa radi prevencije i liječenja eventualnih komplikacija bolesti (primjerice keratitis, gingivitis, gljivične infekcije i sl.)”

Dostupnost lijekova u Hrvatskoj

Dobra je vijest da je dostupnost bioloških lijekova za bolesnike s upalnim reumatskim bolestima u Hrvatskoj veoma visoka i prati i standarde razvijenih europskih zemalja. 

Freepik

“Što se konkretno Sjögrenova sindroma tiče indikacije za uvođenje biološke su nešto manjeg opsega te su prvenstveno usmjerene na B-staničnu ciljanu terapiju, odnosno lijekove kao što su rituksimab i belimumab. Trenutno su u završnim fazama kliničkih ispitivanja ianalumab i telitacicpet od kojih se očekuje značajan iskorak u liječenju bolesnika sa Sjogrenovim sindromom”, govori dr. Mirić o liječenju u Hrvatskoj. 

Na kraju, važno je razbiti mit u koji mnogi i dalje vjeruju, a to je mišljenje da je Sjögrenov sindrom tj. Sjögrenova bolest blaga te se očituje isključivo suhoćom sluznica. Istina je da se radi o vrlo heterogenoj bolesti s mogućim brojnim sistemskim manifestacijama te vitalno ugrožavajućim organskim zahvaćanjem. Zbog toga je važno ne ignorirati simptome već se posavjetovati sa svojim oftalmologom i stomatologom kako biste potvrdili ili isključili mogućnost ovog stanja.