Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar upozorio je građane na pravilno postupanje nakon kontakta sa šišmišima. Naime, posljednjih tjedana epidemiolozi bilježe veći broj osoba koje su zbog ugriza ili mogućeg kontakta sa šišmišima potražile liječničku pomoć, zbog čega podsjećaju kada je potrebno javiti se u Antirabičnu ambulantu i kako izbjeći nepotrebni rizik.

Na kojoj plaži se kupati? Pogledajte interaktivnu kartu s ocjenama kavkoće mora za cijelu obalu

Iako je Hrvatska još 2021. godine proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće zahvaljujući dugogodišnjem cijepljenju pasa i sustavnoj oralnoj vakcinaciji lisica, stručnjaci ističu da kod šišmiša i dalje postoji vrlo malen, ali ne i potpuno zanemariv rizik prijenosa bolesti. Zato svaki ugriz, kao i kontakt sline šišmiša s ranom ili sluznicom, zahtijeva pregled liječnika.

Nakon ugriza ne odgađajte pregled

U Antirabičnoj ambulanti liječnici procjenjuju postoji li opasnost od zaraze bjesnoćom, tetanusom ili bakterijskom infekcijom te odlučuju je li potrebno započeti preventivno liječenje. Ovisno o procjeni specijalista epidemiologije, osoba može primiti cjepivo protiv bjesnoće, a u pojedinim slučajevima i imunoglobuline. Takav postupak može uključivati više dolazaka u ambulantu i trajati nekoliko dana, zbog čega stručnjaci naglašavaju da je najbolja zaštita spriječiti kontakt sa šišmišima kad god je to moguće.

Građanima savjetuju da šišmiše ne diraju golim rukama, izbjegavaju svaki kontakt sa životinjom i njezinom slinom te postave komarnike ili zatvore otvore kroz koje šišmiši mogu ući u kuću ili stan.

Korisne životinje koje ne treba dirati

Unatoč brojnim mitovima, šišmiši nisu agresivne životinje. Ne zalijeću se ljudima u kosu, ne napadaju ih i ne hrane se ljudskom krvlju. U pravilu nastoje izbjeći čovjeka, a pojedine vrste prilagodile su se životu u blizini ljudi jer u pukotinama zgrada i kuća pronalaze sigurna skloništa.

U Hrvatskoj su svi šišmiši strogo zaštićeni. Imaju važnu ulogu u prirodi jer se hrane velikim brojem kukaca, uključujući komarce i druge vrste koje mogu biti štetne za poljoprivredu i šumarstvo. Zbog toga doprinose održavanju prirodne ravnoteže i smatraju se važnim pokazateljima očuvanosti okoliša.

Zastrašujuće otkriće znanstvenika: Masovni uzgoj pilića stvorio savršene uvjete za opasnu superbakteriju

Prema podacima koje navodi Zavod, iako šišmiši mogu biti prirodni rezervoar virusa bjesnoće, prijenos bolesti na ljude u Europi iznimno je rijedak. Dosad su zabilježeni tek pojedinačni slučajevi kod osoba koje profesionalno rade sa šišmišima, dok istraživanja provedena u Hrvatskoj nisu potvrdila prisutnost aktivnog virusa bjesnoće u slini šišmiša.

Što učiniti ako pronađete šišmiša?

Ako pronađete šišmiša koji djeluje iscrpljeno ili se nalazi na tlu, stručnjaci savjetuju da ga ne hvatate golim rukama. Ako ga je potrebno privremeno zbrinuti, koristite zaštitne rukavice i smjestite ga u kartonsku kutiju s otvorima za zrak te plitkom posudicom vode. U slučaju da životinja nije sposobna odletjeti, potrebno je kontaktirati najbliže oporavilište za divlje životinje i dogovoriti njezino zbrinjavanje.

Stručnjaci poručuju da razloga za strah od šišmiša nema, ali za oprez svakako ima. Riječ je o korisnim i zakonom zaštićenim životinjama koje treba ostaviti na miru, a u slučaju ugriza ili bilo kakvog sumnjivog kontakta najvažnije je što prije potražiti liječnički savjet kako bi se, prema potrebi, na vrijeme provela odgovarajuća zaštita.