Ljutnja je sasvim prirodna emocija i svatko je povremeno osjeti. Može nas upozoriti da nam nešto smeta ili potaknuti da reagiramo u nekoj neugodnoj situaciji. No, kada postane učestala, intenzivna ili traje predugo, njezin utjecaj ne ostaje samo na raspoloženju. Kako piše Everyday Health, sve više istraživanja pokazuje da kronična ljutnja može negativno utjecati na cijeli organizam, povećavajući rizik od bolesti srca, probavnih tegoba i problema s mentalnim zdravljem.

Kada se naljutimo, tijelo ulazi u stanje pojačane pripravnosti. Luče se hormoni stresa poput adrenalina i kortizola, ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, a organizam se priprema za reakciju poznatu kao "borba ili bijeg". Takav odgovor koristan je u stvarno opasnim situacijama, ali ako se često aktivira zbog svakodnevnog stresa, s vremenom može početi štetiti zdravlju.

Srce među prvima osjeća posljedice

Jedan od organa koji najviše trpi posljedice česte ljutnje upravo je srce. Dugotrajno povišene razine hormona stresa mogu povećati opterećenje kardiovaskularnog sustava te pridonijeti razvoju visokog krvnog tlaka i drugih srčanih bolesti.

Posebno zabrinjava činjenica da istraživanja pokazuju kako se neposredno nakon snažnog ispada bijesa privremeno povećava rizik od srčanog udara. Stručnjaci smatraju da nagli porast adrenalina i krvnog tlaka predstavlja dodatno opterećenje za srce, osobito kod osoba koje već imaju kardiovaskularne bolesti. Kod pojedinih ljudi ljutnja može povećati i vjerojatnost pojave poremećaja srčanog ritma.

Magnific

Utjecaj emocija ne završava na srcu. Mozak i probavni sustav neprestano međusobno komuniciraju pa dugotrajan stres i česta ljutnja mogu narušiti normalan rad želuca i crijeva. Zbog toga se mogu javiti bolovi u trbuhu, osjećaj nelagode, proljev ili želučane tegobe, a dugotrajna izloženost stresu povezuje se i s većim rizikom od sindroma iritabilnog crijeva, gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) te nekih upalnih bolesti crijeva.

Osim na fizičko zdravlje, česta ljutnja može ostaviti posljedice i na psihičko stanje. Istraživanja pokazuju da se češće javlja kod osoba koje pate od anksioznosti i depresije, a može otežati i oporavak te smanjiti uspješnost liječenja.

Čuvate li pravilno kremu za sunčanje? Ekstremne vrućine mogu utjecati na njezina svojstva

Dugotrajna ljutnja može utjecati na koncentraciju, donošenje odluka i način na koji doživljavamo druge ljude. S vremenom može narušiti međuljudske odnose, povećati osjećaj neprijateljstva i otežati stvaranje kvalitetnih društvenih veza, koje su važan čimbenik očuvanja mentalnog zdravlja.

Važno je prepoznati kada ljutnja postaje problem

Stručnjaci naglašavaju da sama ljutnja nije štetna jer je riječ o normalnoj ljudskoj emociji. Problem nastaje kada postane svakodnevna, izrazito intenzivna ili je teško kontrolirati.

U takvim situacijama korisno je pronaći način za smanjenje stresa i bolje upravljanje emocijama. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, tehnike opuštanja te razgovor s psihologom ili drugim stručnjakom mogu pomoći u očuvanju i mentalnog i tjelesnog zdravlja te smanjiti dugoročne posljedice koje kronična ljutnja može ostaviti na organizam.