Kronična mijeloična leukemija (KML) danas se u velikom broju slučajeva može uspješno držati pod kontrolom, no redovito praćenje, ustrajnost u liječenju i pravodobno prepoznavanje promjena i dalje su ključni. Zato je Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) povodom Svjetskog dana KML-a objavila novi vodič za pacijente i njihove obitelji o liječenju, praćenju bolesti, razgovoru s liječnikom i svakodnevnom životu s dijagnozom.

Natečeni limfni čvorovi: Zašto nastaju, koji se simptomi javljaju i kada posjetiti liječnika

„Dijagnoza kronične mijeloične leukemije danas ne znači ono što je značila prije nekoliko desetljeća. Napredak u liječenju omogućio je da mnoge osobe s ovom bolešću žive dugo i kvalitetno, a očekivano trajanje života danas je za velik broj oboljelih znatno bliže onome opće populacije. Ipak, život s kroničnom bolešću nosi svoje izazove, stoga je važno da pacijenti razumiju svoju bolest, redovito prate njezin tijek i imaju podršku kada im je potrebna. Novi vodič osmišljen je tako da pacijentima i njihovim obiteljima bude svojevrsna pomoć i oslonac kroz različite faze života s KML-om te da znaju da u tome nisu sami“, poručuje Dražen Vincek, predsjednik HULL-a, koji je i sam dobio dijagnozu KML-a prije 16 godina.

Često se otkrije slučajno

KML je zloćudna bolest koštane srži i krvotvornih matičnih stanica koja dovodi do prekomjernog stvaranja abnormalnih bijelih krvnih stanica. Napreduje sporo pa mnogi u početku nemaju simptome, a bolest se ponekad otkrije na rutinskoj krvnoj pretrazi. Kad se simptomi pojave, to mogu biti umor i slabost, noćno znojenje, neobjašnjiv gubitak težine, povišena temperatura te punoća ili bol u gornjem lijevom dijelu trbuha zbog povećane slezene.

Prema podacima HULL-a, u Hrvatskoj se godišnje otkrije 40 do 50 novih slučajeva, a s bolešću živi oko 350 osoba, najčešće srednje i starije dobi.

„Poseban izazov može biti činjenica da se osoba često osjeća dobro, a istodobno zna da živi sa zloćudnom bolešću koju treba držati pod kontrolom. Kao i kod svake kronične bolesti, to znači redovito odlaziti na kontrole i zajedno s liječnikom pratiti rezultate i po potrebi prilagođavati terapiju. Naša je uloga da budemo podrška pacijentima i njihovim obiteljima na tom putu“, naglašava Vincek.

Od smrtonosne do kronične bolesti

Ovogodišnji Svjetski dan KML-a obilježava 25 godina od uvođenja prve ciljane terapije, koja je bolest nekoć smrtonosnu za mnoge pretvorila u kroničnu. Datum 22. rujna simbolizira zamjenu genetskog materijala između 9. i 22. kromosoma, koja stoji u podlozi bolesti.

Vodič će biti dostupan na mrežnim stranicama HULL-a, a dodatne informacije mogu se dobiti na [email protected].

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.