Ukloniti nekoga s društvenih mreža nikada nije bilo jednostavnije. Nekoliko klikova dovoljno je da više ne vidimo objave osobe čiji nas stavovi živciraju, s kojom se često ne slažemo ili koja na svijet jednostavno gleda potpuno drugačije od nas. Ponekad za to postoje vrlo dobri razlozi, osobito ako komunikacija postane uvredljiva, agresivna ili štetna.

Međutim, neslaganje samo po sebi nije isto što i toksično ponašanje. Ako iz svog digitalnog okruženja sustavno uklanjamo sve koji razmišljaju drugačije, mogli bismo se nesvjesno lišiti nečega što našem mozgu zapravo koristi, susreta s idejama koje dovode u pitanje naše vlastite, piše Psychology Today.

Algoritmi društvenih mreža poznati su po tome da korisnicima nude sadržaj sličan onome koji su prethodno gledali, komentirali ili označili da im se sviđa. Tako se s vremenom možemo naći okruženi ljudima i informacijama koje uglavnom potvrđuju naše postojeće stavove.

Ipak, algoritam nije jedini koji odlučuje što ćemo vidjeti. Dio tog procesa stvaramo sami izborom ljudi koje pratimo. Ako osobu uklonimo svaki put kada iznese mišljenje koje nam smeta, naš krug može postajati sve homogeniji. Sve češće čujemo ono s čime se već slažemo, a sve rjeđe nailazimo na argument koji nas tjera da zastanemo i razmislimo. Takvo okruženje može biti ugodno, ali kreativno razmišljanje ne razvija se nužno samo kroz potvrđivanje postojećih ideja.

Za kreativnost nam ponekad treba netko tko će reći da nismo u pravu

Suprotan stav tjera nas da problem pogledamo iz drugog kuta. Moramo pronaći argumente za vlastito mišljenje, objasniti zašto nešto smatramo točnim i pritom se suočiti s pitanjima koja si možda sami nikada ne bismo postavili.

Psihologinja Charlan Nemeth godinama se bavila utjecajem neslaganja i manjinskih mišljenja na način na koji ljudi razmišljaju. Susret s drugačijim stavovima može potaknuti divergentno razmišljanje, odnosno sposobnost razmatranja različitih mogućnosti i pronalaženja novih rješenja. To ne znači da je osoba koja nam proturječi automatski u pravu. Zapravo, uopće nije potrebno prihvatiti njezin stav da bi razgovor bio koristan.

Počeli ste sumnjati u vlastito pamćenje? Psihologinja objašnjava zašto ste možda žrtva gaslightinga

Možda ćemo pokušavajući obraniti vlastito mišljenje prvi put uočiti da jedan njegov dio ne možemo dobro objasniti. Možda ćemo pronaći bolji argument ili zaključiti da problem nije toliko jednostavan koliko smo prije mislili. Upravo takvo preispitivanje može otvoriti prostor za nove ideje.

Na društvenim mrežama rasprave se vrlo lako pretvaraju u natjecanje. Cilj više nije razumjeti drugu stranu, nego dokazati da je pogriješila. No za razvoj vlastitog razmišljanja korisnije može biti u raspravu ući s drugačijim ciljem. Umjesto pokušaja da pronađemo argument nakon kojeg će druga osoba priznati da smo u pravu, možemo pokušati otkriti zašto ona isti problem vidi toliko drugačije od nas. Time ne odustajemo od vlastitog stava. Naprotiv, izlažemo ga svojevrsnom testu.

Magnific

Ako i nakon razgovora ostanemo pri istom mišljenju, možda ćemo barem bolje razumjeti na čemu se ono temelji. Ako ga djelomično promijenimo, to također ne znači da smo „izgubili“ raspravu, već da smo dobili novu informaciju koju prije nismo uzimali u obzir.

Postoji velika razlika između neslaganja i štetnog ponašanja

Sve navedeno ne znači da bismo na društvenim mrežama trebali trpjeti baš svakoga. Uvrede, prijetnje, uznemiravanje i drugi oblici štetnog ponašanja nisu konstruktivna rasprava, a postavljanje granica u takvim je situacijama potpuno opravdano. Drugačija je situacija kada nam osoba jednostavno ide na živce jer zastupa mišljenje suprotno našem.

Često se ljutite? Stručnjaci upozoravaju da posljedice mogu biti ozbiljnije nego što mislite

Upravo takvi ljudi ponekad mogu imati neočekivanu vrijednost. Ne zato što će nas uvjeriti da prihvatimo njihove stavove, nego zato što sprječavaju da vlastite ideje počnemo doživljavati kao nešto što više uopće ne treba propitivati.

Zato prije sljedećeg „unfrienda“ možda vrijedi razmisliti uklanjamo li iz svog života osobu koja nam zaista šteti ili samo nekoga tko nas povremeno tjera da razmišljamo drugačije. Za kreativnost ta razlika može biti važnija nego što se na prvi pogled čini.