Pedeseti rođendan ne znači da ćemo se odjednom početi suočavati sa zdravstvenim problemima, ali s godinama se naše tijelo mijenja. Oporavak nakon bolesti ili ozljede može trajati dulje, mišićna masa postupno se smanjuje, a raste i rizik od određenih kroničnih bolesti. Neke od njih razvijaju se polako, bez simptoma koji bi nas odmah potaknuli na odlazak liječniku.

Upravo zato nakon 50. godine vrijedi obratiti više pozornosti na promjene u tijelu, redovito kontrolirati zdravlje i ne pripisivati svaku novu tegobu starenju. Izdvajamo nekoliko zdravstvenih problema na koje je posebno važno paziti.

Rak debelog crijeva

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od zdravstvenih problema čiji rizik raste s dobi. U početnim stadijima bolest može proći bez izraženih simptoma, zbog čega su preventivni pregledi posebno važni. Znakovi koje ne treba zanemariti uključuju krv u stolici, dugotrajnije promjene u pražnjenju crijeva, neobjašnjive bolove u trbuhu i gubitak tjelesne mase.

Važno je znati da se rak debelog crijeva može otkriti i prije pojave tegoba. Zato se preporučuje odazvati na organizirane preventivne preglede, a u slučaju simptoma ne čekati sljedeći poziv na probir.

Povišeni krvni tlak i bolesti srca

Jedna od najvećih opasnosti hipertenzije jest to što često ne uzrokuje nikakve simptome. Osoba se može osjećati sasvim dobro, a da povišeni krvni tlak godinama oštećuje krvne žile, srce, mozak i bubrege. S godinama krvne žile gube dio elastičnosti, što može pridonijeti porastu krvnog tlaka. Osim hipertenzije, raste i rizik od koronarne bolesti srca, kod koje su krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić sužene zbog nakupljanja naslaga.

Žene brinu o svima, a sebe često stavljaju na posljednje mjesto

Bol ili pritisak u prsima, osobito uz otežano disanje, hladan znoj ili bol koja se širi u ruku ili čeljust, mogu upozoravati na srčani udar i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Redovito mjerenje krvnog tlaka važno je čak i kada nemamo nikakvih tegoba.

Promjene pamćenja

Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta na kojem smo ostavili ključeve ne mora značiti ozbiljnu bolest. Međutim, kada poteškoće s pamćenjem počnu ometati svakodnevni život, važno je potražiti liječnički savjet. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije, a rizik od njezina razvoja raste sa životnom dobi, osobito nakon 65. godine.

Među mogućim znakovima su učestalo zaboravljanje nedavnih događaja, teškoće u planiranju poznatih aktivnosti, snalaženju u prostoru ili pronalaženju riječi. Takve promjene ne treba automatski smatrati normalnim dijelom starenja.

Bolovi i ukočenost zglobova

Ako nakon ustajanja osjećate ukočenost koljena, kukova ili šaka, uzrok može biti osteoartritis, čija učestalost raste s godinama. Riječ je o bolesti zglobova koja može uzrokovati bol, ukočenost i smanjenu pokretljivost. Tegobe se često postupno pogoršavaju i mogu otežavati hodanje, penjanje stepenicama ili obavljanje svakodnevnih poslova.

Magnific

Ipak, nisu svi bolovi u zglobovima posljedica osteoartritisa. Iznenadna jaka bol, crvenilo i oteklina zgloba mogu upućivati i na druga stanja, uključujući giht, kod kojeg dolazi do nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima.

Moždani udar

Rizik od moždanog udara povećava se s dobi, osobito kod osoba koje imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolest ili druge kardiovaskularne čimbenike rizika.

Za razliku od nekih bolesti koje se razvijaju godinama, simptomi moždanog udara najčešće nastupaju iznenada. Spušten kut usana, slabost jedne ruke ili noge te otežan ili nerazumljiv govor znakovi su zbog kojih treba odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć.

Brza reakcija iznimno je važna jer pravodobno liječenje može smanjiti rizik od trajnih posljedica.

Što možemo učiniti za zdravlje nakon 50. godine?

Iako na dob ne možemo utjecati, mnoge čimbenike rizika možemo držati pod kontrolom. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, ograničavanje alkohola i održavanje zdrave tjelesne mase mogu pridonijeti očuvanju zdravlja.

Salmonela u rajčicama koje su stigle i u Hrvatsku: Kako prepoznati zarazu i zaštititi se?

Jednako su važni preventivni pregledi, kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi te razgovor s liječnikom o pregledima koji se preporučuju s obzirom na dob, spol, obiteljsku anamnezu i postojeće bolesti, piše Echelon Health. 

Najvažnije je ne čekati da se pojave ozbiljni simptomi. Pedesete su dobro vrijeme da preventivna briga o zdravlju postane redovita navika, a ne nešto čega se sjetimo tek kada nastane problem.