Foto: Magnific
Ovaj tjedan skupina znanstvenika upozorila je da svijet ulazi u potencijalnu krizu muške reprodukcije. Prema njihovim podacima, prosječna razina testosterona kod muškaraca prepolovila se tijekom posljednjih 50 godina.
„Zapanjujuće je da je testosteron pao za 50 posto. To je mnogo. Probudite se, ljudi. Probudite se“, poručio je za Guardian prof. Hagai Levine, voditelj istraživanja.
Urolog Nikles: Sve više mlađih muškaraca pogađa erektilna disfunkcija
Ovo otkriće nadovezuje se na niz rezultata koji sugeriraju da je muška plodnost u krizi. Levineov tim prethodno je dokumentirao značajan pad broja spermija diljem svijeta, u radu poznatom pod nazivom „spermageddon“.
Tema je privukla i pažnju politike. Američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. pad broja spermija nazvao je „egzistencijalnom krizom“.
Među znanstvenicima, međutim, postoji neslaganje oko samog trenda. Dok Levine i suradnici prihvaćaju izrazito pesimističan scenarij, njihova američka koautorica prof. Shanna Swan ide dalje i sugerira da bi broj spermija mogao pasti na nulu do 2045. godine. Drugi znanstvenici su skeptični prema takvim prognozama.
Foto: Magnific
Među njima je i prof. Allan Pacey, profesor andrologije (grane medicine koja se bavi muškim reproduktivnim zdravljem) sa Sveučilišta u Manchesteru.
„Postoji sklonost selektivnom odabiru podataka koji podupiru određena stajališta. Za one koji smatraju da je svijet u ozbiljnoj opasnosti, pad testosterona i broja spermija čini se logičnim“, navodi Pacey.
U novijoj analizi, koja je koristila dosljednije mjerne tehnike, Paceyeva skupina nije pronašla dokaze o značajnom padu broja spermija, iako se kvaliteta spermija pokazala lošijom.
„Smatram li da postoji problem s muškom neplodnošću? Da“, kaže Pacey. „Ali pad broja spermija nije ono zbog čega brinem.“
Manje sporna polazišna točka jest da je muško reproduktivno zdravlje odraz cjelokupnog zdravlja muškaraca. Najnoviji nalazi o testosteronu, oko čega se znanstvenici slažu, dijelom se vjerojatno objašnjavaju naglim porastom pretilosti i dijabetesa. Višak masnog tkiva ubrzava pretvaranje testosterona u estrogen i remeti hormonsku signalizaciju u mozgu.
Procjene se razlikuju, no u jednom je istraživanju svako povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) za jedan bod bilo povezano s padom testosterona od 2 posto.
Prekomjerna težina može povisiti temperaturu u području mošnji, koja bi za proizvodnju zdravih spermija idealno trebala biti nekoliko stupnjeva niža od tjelesne.
Sjedilački način života i pekare nas uništavaju: Kako smo postali nacija koja se najmanje kreće?
„Pretilost bi mogla objasniti cjelokupni pad“, navodi prof. Channa Jayasena s Imperial Collegea u Londonu, referirajući se na prijavljeni 50-godišnji pad testosterona. „Ostaje pitanje mogu li i čimbenici poput onečišćenja i okolišnih utjecaja pridonijeti ovom trendu.“
U proteklom desetljeću provedene su tisuće istraživanja o mogućoj ulozi onečišćivača iz okoliša. Mikroplastika je pronađena u sjemenoj tekućini, a izlaganje skotnih štakorica PFAS-u (skupini tzv. „vječnih kemikalija“) rezultiralo je mužjacima s abnormalnim spermijima.
S porastom javnog interesa za mikroplastiku, došlo je i do povećane žurbe za objavljivanjem rezultata, pri čemu su osnovne kontrole ponekad zanemarene, a smjele tvrdnje iznošene na temelju ograničenih dokaza.
Mikroplastika bi mogla biti jedan od problema Foto: Magnific
„Postoje istraživanja koja pokazuju prisutnost mikroplastike u testisima, pa se onda ekstrapolira da to mora biti jako loše“, kaže prof. Rod Mitchell, pedijatrijski endokrinolog sa Sveučilišta u Edinburghu. „Ali ona bi ondje mogla samo stajati, inertna, i ne raditi ništa.“
Mitchell je proveo neke od najkontroliranijih pokusa do sada. „Krenuli smo od plastifikatora, ftalata, BPA-a — onih koji su uvijek u vijestima kao potencijalno štetni. Mislili smo da su vjerojatni krivci, ali nismo dobili nikakvu promjenu u razini testosterona ni u razvoju testisa. Istraživanja na životinjama su varljiva.“
Iako Levine iznosi samouvjerene tvrdnje o okolišnim čimbenicima, i sam priznaje veliku dozu nesigurnosti oko točnih bioloških mehanizama.
Međutim, smatra da rješavanje onečišćenja zraka i pretilosti donosi šire zdravstvene koristi, te da bi, s obzirom na potencijalne rizike, trebalo primijeniti načelo opreza. „Ne treba vam 90 posto dokaza“, kaže. „Zašto bismo skakali s litice s padobranom da vidimo hoće li se otvoriti? Maknimo se od litice.“
Lookmaxxing: popularni trend kod mladih muškaraca koji može završiti neplodnošću
Stručnjaci izražavaju posebnu zabrinutost zbog narativa koji promoviraju influenceri za muško zdravlje, prema kojem bi muškarci trebali liječiti „niski T“ nadomjesnom terapijom testosterona.
Pacey i drugi upozoravaju da bi publicitet oko najnovijih nalaza mogao potaknuti više muškaraca na korištenje gelova ili injekcija testosterona, koji, suprotno očekivanjima, mogu zaustaviti proizvodnju spermija jer tijelo tada smanjuje vlastito lučenje hormona.
„To je poput termostata u kući — ako u dnevni boravak stavite grijalicu, isključit će se kotao“, objašnjava Jayasena. „Za stvaranje spermija u testisima potrebne su vrlo visoke razine testosterona. Ono što nam ne treba jest problem neselektivne uporabe testosterona koji sami uzrokujemo.“
Postoji i osjećaj optimizma da će se desetljeća istraživanja uskoro isplatiti u klinici. Među najperspektivnijim tehnikama su mikrofluidički sustavi koji „utrkuju“ spermije kroz mikroskopske labirinte kako bi izdvojili najsposobniju stanicu.
S obzirom na to da jedna ejakulacija oslobađa između 40 i 300 milijuna spermija, poboljšani odabir savršen je problem za umjetnu inteligenciju, smatra prof. Christopher Barratt sa Sveučilišta u Dundeeju.
Mnogi ipak žele izbjeći paniku pred licem neizvjesnosti. „Ne brinem da ćemo neposredno izumrijeti“, kaže Mitchell. „Neka predviđanja da će broj spermija za 20 do 30 godina pasti na nulu — to ne kupujem.“
*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.