Foto: Magnific
Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi. Cilj je informirati javnost o važnosti ranog prepoznavanja simptoma te osiguravanja pravodobne dijagnoze i liječenja za svako dijete. Simbol je zlatna vrpca, odabrana jer označava vrijednost i snagu djece oboljele od raka.
Ojemda: ciljani lijek za tumor mozga kod djece dobio zeleno svjetlo u Europi
Brojke su ozbiljne: svake godine u svijetu od raka oboli oko 400.000 djece i adolescenata u dobi od 0 do 19 godina.
Najveći izazov kod dječjeg raka je što su simptomi često nespecifični – nalikuju znakovima drugih, mnogo češćih bolesti poput prehlade ili gripe. Upravo zato ih je lako previdjeti.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, znakovi na koje treba obratiti pažnju uključuju:
Važno je ne paničariti: pojava ovih simptoma ne znači nužno da dijete ima rak. No ako traju ili se pogoršavaju, dijete treba odvesti na liječnički pregled.
Dječji rak najčešće nema poznat uzrok – nastaje zbog genetskih promjena u stanicama. Oko 10 % slučajeva povezano je s nasljednim genetskim čimbenicima. Neke kronične infekcije, poput HIV-a, Epstein–Barrova virusa i malarije (češćih u zemljama nižeg dohotka), mogu povećati rizik.
Rak u dječjoj dobi uglavnom se ne može spriječiti. Ipak, cijepljenjem djece protiv hepatitisa B i HPV-a moguće je smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka u kasnijoj životnoj dobi.
Budući da prevencija uglavnom nije moguća, ključno je rano prepoznavanje bolesti, brzo postavljanje točne dijagnoze i pravodobno započinjanje liječenja. Rano otkrivanje povećava vjerojatnost izlječenja, smanjuje rizik od komplikacija i često omogućuje manje zahtjevno liječenje. Terapija najčešće uključuje kemoterapiju, kirurško liječenje i/ili radioterapiju, uz stalno praćenje djetetova rasta, razvoja i prehrane.
Podaci pokazuju golemu nejednakost u svijetu. U razvijenim zemljama izliječi se više od 80 % djece oboljele od raka. U zemljama s nižim prihodima ta je stopa manja od 30 % – ponajprije zbog kasne ili pogrešne dijagnoze, otežanog pristupa liječenju, prekida terapije i nedostatka lijekova.
U posljednjih pet godina (2019. – 2023.) u Hrvatskoj od raka godišnje u prosjeku oboli 55 dječaka i 45 djevojčica u dobi od 0 do 14 godina. U oko trećini slučajeva riječ je o leukemiji, slijede tumori mozga i Hodgkinov limfom. Kod adolescenata (15 – 19 godina) češći su limfomi, rak štitnjače i testisa te rak kostiju (najčešće osteosarkom).
Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak HZJZ-a, u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena je kod 97 djece (32 u dobi od 0 do 4 godine, 29 u dobi 5 – 9 godina i 36 u dobi 10 – 14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece, od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.
Ohrabruju podaci o preživljenju. Najnoviji, 4. ciklus međunarodnog istraživanja CONCORD, u kojem sudjeluje i Hrvatska, pokazuje daljnja poboljšanja. Petogodišnje preživljenje za djecu u Hrvatskoj dijagnosticiranu u razdoblju 2015. – 2019. iznosi 81,1 %, što je bolje od 79,0 % zabilježenih za razdoblje 2010. – 2014.
Ipak, slika nije posve vedra. Kod nekih dijagnoza preživljenje je i dalje nisko, a liječenje raka u dječjoj dobi može ostaviti trajne posljedice na zdravlje i povećati rizik od nekih vrsta raka u odrasloj dobi. Zato je redovito praćenje djece i nakon izlječenja iznimno važno.
*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.