Prekomjerna težina kod djece smatra se sve većim problemom današnjice kako u svijetu tako i kod nas. Zbog toga su udruge za zdravo življenje POST i za prevenciju prekomjerne težine izradile Prijedlog Zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda. Prijedlog se zasniva na ideji uvođenja odgovarajućih oznaka na prehrambenim proizvodima i ograničavanja marketinga nezdrave hrane namijenjene djeci. 

Kako bismo saznali više o prijedlogu Zakona i trenutnom stanju u Hrvatskoj razgovarali smo s dr. Draženom Gorjanskim, inače liječnikom obiteljske medicine i jednim od autora Prijedloga.

Nutricionistica upozorava: TikTok je pun prehrambenih savjeta koji jednostavno nisu točni

Dr. Gorjanski kaže nam kako je dječja pretilost jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Čak 36.1 posto djece u dobi od osam godina bori se s prekomjernom tjelesnom težinom što sa sobom donosi veći rizik od razvoja nekih bolesti, a osim toga povezana je i s psihičkim problemima jer pretila djeca nerijetko doživljavaju maltretiranje i stigmatizaciju, imaju narušeno samopouzdanje te su ponekad društveno izolirana. 

Naglasio je da glavni uzrok pretilosti kod djece nije jedan proizvod ili jedna loša navika, već cjelokupni način života i marketing usmjeren upravo na njih: “Problem je u cijelom okruženju u kojem djeca odrastaju, tzv. obesogenom okruženju. Riječ je o okruženju koje je proizvod suvremene civilizacije i čija je glavna odlika poticanje debljanja i otežavanje mršavljenja.”

Magnific

Osim toga, spomenuo je da se prehrambene navike počinju stvarati vrlo rano u djetinjstvu te da na njih utječu navike naših roditelja. Česta zabluda s kojom se roditelji susreću jest uvjerenje da će dijete s ulaskom u pubertet prirodno riješiti probleme s kilogramima. No, to je rijetko kada istina i većina djece ostaju pretila u tom razdoblju, ali i kasnije u odrasloj dobi. 

“Pubertet je razdoblje povećanog rizika za razvoj pretilosti. Procjenjuje se da se u tom razdoblju dodatno udeblja oko 10 do 15 posto djece koja prije nisu bila pretila, a dio njih taj problem zadržava i u odrasloj dobi. Sve nam ovo govori da je mnogo lakše spriječiti razvoj pretilosti nego je kasnije liječiti”, objasnio je dr. Gorjanski.

Označavanje proizvoda kao važan prvi korak koji trebaju slijediti i druge mjere

Oznake na proizvodima važan su alat u borbi protiv dječje pretilosti, ali ne mogu same riješiti problem. Poput sigurnosnog pojasa u automobilu, kaže dr. Gorjanski, potrebno je kombinirati ovu mjeru s mnogima drugima kako bi se postigao željeni rezultat: “Naš prijedlog Zakona predviđa čitav paket mjera: jednostavno označavanje proizvoda, ograničavanje marketinga usmjerenog prema djeci, zdraviju prehranu u školama i javnim ustanovama, veću dostupnost pitke vode, obvezu ponude zdravijih jela na mjestima prodaje hrane, edukaciju roditelja i djece te sustavno praćenje rezultata. ”

Dodao je kako upravo kombinacija spomenutih mjera daje najbolje rezultate što se može vidjeti na primjeru drugih država. Smatra kako pretilost nije problem pojedinca, već društva te da društvo koje je sudjelovalo u stvaranju problema mora preuzeti odgovornost i pronaći način kako ga riješiti.

Foto: Privatna arhiva Dražena Gorjanskog, primjer oznaka na proizvodima

Edukacija roditelja još je jedna bitna komponenta, jer kako je spomenuto, djeca prehrambene obrasce usvajaju upravo gledajući kako se hrane njihovi roditelji. Ovdje je posebno istaknuo vezu majki i njihovih kćeri te naglasio da majke s više znanja djeci češće objašnjavaju razlike između pojedinih namirnica i u većem postotku odgajaju djecu bez pretilosti. 

Također, važno je pobrinuti se da škole, ako već nisu, uvedu organiziranu zdravu prehranu. Ovdje je dr. Gorjanski spomenuo Japan kao državu s jednom od najnižih stopa debljine, a sve to uspijevaju postići upravo edukacijom djece o hrani još od vrtićke dobi. 

Hrvati znaju što je zdravo, ali se često ne hrane tako

“Ako bih ipak za naše prilike morao izdvojiti jednu mjeru, rekao bih da je to zaštita djece od agresivnog marketinga. Djeca nisu male odrasle osobe. Ona ne razumiju složenost i sve zamke marketinga kao što i ne razumiju da je reklama napravljena kako bi ih potaknula na kupnju.  U tom smislu djeca zaslužuju posebnu zaštitu, jednako kao što ih štitimo od duhana, droge ili alkohola”, naglasio je. 

Čile kao dobar primjer uvođenja sličnog zakona

Iako je svaka država i društvo različito, Čile se pokazala kao država s veoma dobro osmišljenim paketom mjera za borbu protiv pretilosti stanovništva. Dr. Gorjanski kaže da je nakon uvođenja upozoravajućih oznaka i ograničenja marketinga smanjena kupnja proizvoda s visokim udjelom šećera, soli i zasićenih masti, a proizvođači su počeli mijenjati sastav svojih proizvoda.

Izbirljivo dijete: Kada je riječ o prolaznoj fazi, a kada treba potražiti pomoć?

Ipak, ističe kako je svjestan da je svako društvo specifično pa se prema tome i nacrt zakona mora prilagoditi potrebama stanovništva: “Nismo jednostavno prepisali njihov zakon, nego smo ga prilagodili hrvatskom i europskom pravnom okviru. Cilj nije kopirati drugu državu, nego primijeniti mjere za koje postoje znanstveni dokazi da djeluju, uz poštovanje naših posebnosti i slobode izbora građana.”

Na samom kraju dr. Gorjanski zaključio je kako cilj novog zakona ni u kojem slučaju nije zabrana bilo kojeg proizvoda, već bolja edukacija i pomoć roditeljima pri izboru zdravih namirnica. Nada se kako bi ove mjere mogle omogućiti djeci da odrastaju u okruženju koje više potiče zdrave prehrambene navike nego razvoj pretilosti.