Visoko prerađena hrana postaje sve izraženiji globalni javnozdravstveni problem, upozoravaju međunarodni stručnjaci u novom opsežnom pregledu istraživanja objavljenom u časopisu The Lancet.

Kako se prehrambene navike mijenjaju, a svježa i cjelovita hrana sve više ustupa mjesto jeftinim industrijski proizvedenim obrocima, raste rizik od niza kroničnih bolesti, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i depresiju.

Globalna prehrambena kriza u nastajanju

Pregled koji su izradila 43 stručnjaka temelji se na 104 dugoročna istraživanja i povezuje konzumaciju visoko prerađene hrane s povećanim rizikom od ukupno 12 zdravstvenih stanja.

Prehranom protiv kroničnih upala: Dodajte ove namirnice na popis za kupovinu

Iako mehanizmi još nisu do kraja razjašnjeni, autori upozoravaju da odgađanje reakcije ne bi bilo odgovorno. Visoko prerađena hrana definira se kao ona koja sadrži više od pet sastojaka koji se obično ne koriste u kućnoj pripremi – poput emulgatora, bojila, konzervansa i zaslađivača. U tu skupinu ubrajaju se čips, gazirana pića, peciva, keksi, instant juhe, sladoled i većina komercijalnog kruha.

Korporacije protiv javnog zdravlja

Profesor Carlos Monteiro, autor Nova klasifikacije hrane, ističe da visoko prerađena hrana „preoblikuje prehranu diljem svijeta, potiskujući svježe i minimalno prerađene namirnice”.

Prema njemu, ključni pokretači te promjene su globalne korporacije koje ostvaruju velike profite zahvaljujući masovnoj proizvodnji, agresivnom marketingu i lobiranju protiv strožih javnozdravstvenih mjera. Suautor izvještaja, dr. Phillip Baker, smatra da je nužan globalni odgovor — usporediv s kampanjama kojima se nekoć suprotstavljalo duhanskoj industriji.

Znanstveni dokazi i kritike

No, dio znanstvene zajednice poziva na oprez. Kritičari ističu kako postojeća istraživanja uglavnom ukazuju na korelaciju, a ne nužno na uzročnu vezu.

Profesor Kevin McConway pojašnjava da je teško izolirati učinak visoko prerađene hrane od drugih čimbenika, poput životnog stila i socioekonomskih razlika. Dodatno, Nova klasifikacija se osporava jer ne uzima u obzir nutritivnu vrijednost proizvoda, pa se u istu kategoriju svrstavaju i korisne namirnice poput integralnog kruha, dječje formule ili nekih žitarica.

Prehrambena industrija tvrdi da visoko prerađena hrana može biti dio uravnotežene prehrane te navodi kako je u posljednjem desetljeću smanjila udio šećera i soli u svojim proizvodima. Unatoč tome, britanski Znanstveni savjetodavni odbor za prehranu upozorava da je povezanost između veće konzumacije ovakve hrane i lošijih zdravstvenih ishoda „zabrinjavajuća”, iako ostaje nejasno jesu li glavni problem sastojci ili sam proces prerade.

Stručnjaci se ipak slažu u jednom: bez obzira na rasprave o klasifikacijama, poticanje konzumacije svježih namirnica i smanjenje unosa proizvoda bogatih šećerom, mastima i solju treba ostati prioritet javnih politika.