Stres i određena zdravstvena stanja mogu povisiti razinu kortizola, hormona koji tijelo proizvodi kao odgovor na stres. Povišeni kortizol može izazvati simptome poput debljanja, akni i umora, a često se javlja i nezadovoljstvo izgledom lica, što može biti i posljedica visoke razine hormona stresa Liječnici ovo stanje često nazivaju Cushingov sindrom ili hiperkortizolizam.

Svatko ponekad ima povišenu razinu kortizola – ona prirodno varira tijekom dana kao dio odgovora tijela na potencijalne prijetnje. Međutim, ako tijelo stalno proizvodi previše kortizola, to obično ukazuje na neki zdravstveni problem.

U nastavku saznajte kako prepoznati simptome povišenog kortizola, što može uzrokovati ovo stanje i kada je vrijeme za posjet liječniku.

Simptomi povišenog kortizola

Simptomi se mogu razlikovati ovisno o uzroku povišene razine kortizola i koliko su vrijednosti visoke. Opći znakovi uključuju:

• debljanje, posebno u području lica i trbuha
• akne
• tanka koža
• lako nastajanje modrica
• crvenilo lica
• sporo zacjeljivanje rana
• slabost mišića
• izražen umor
• razdražljivost
• problemi s koncentracijom
• povišen krvni tlak
• glavobolje

Uzroci povišenog kortizola

Kada je razina kortizola niska, hipotalamus u mozgu otpušta hormon CRH, koji potiče hipofizu da izlučuje ACTH. ACTH tada stimulira nadbubrežne žlijezde da proizvedu više kortizola.

Evo nekoliko mogućih razloga zašto nadbubrežne žlijezde proizvode previše kortizola:

Stres

Tijelo na stres odgovara složenim signalima iz živčanog i hormonalnog sustava, što dovodi do otpuštanja hormona poput adrenalina i kortizola. Taj odgovor poznat je kao "borba ili bijeg", a pomaže tijelu da se pripremi na potencijalnu opasnost.

Ako je osoba stalno pod stresom, ovaj mehanizam može ostati "uključen", što dugoročno može negativno utjecati na gotovo sve tjelesne funkcije i povećati rizik od bolesti poput srčanog udara i moždanog udara.

Što je Hashimotov tireoiditis? Simptomi i uzroci autoimune bolesti štitnjače

Problemi s hipofizom

Hipofiza, smještena u bazi mozga, kontrolira mnoge tjelesne funkcije putem hormona. Tumori ili druga stanja mogu uzrokovati prekomjerno lučenje ACTH, što dovodi do povećanja razine kortizola.

Tumori nadbubrežne žlijezde

Nadbubrežne žlijezde nalaze se iznad bubrega, a tumori na njima (benigni ili maligni) mogu proizvoditi velike količine hormona, uključujući kortizol. Veći tumori mogu uzrokovati bol ili osjećaj pritiska u trbuhu.

Lijekovi

Kortikosteroidi, ako se uzimaju u visokim dozama ili kroz dulje vrijeme, mogu povisiti razinu kortizola. Važno je uzimati ih točno prema uputama liječnika i nikada ih ne prestajati koristiti naglo jer to može dovesti do adrenalne insuficijencije.

Kada se javiti liječniku?

Ako sumnjate na visoku razinu kortizola, obratite se liječniku koji će vjerojatno preporučiti testiranje. Budući da simptomi mogu biti nespecifični i slični drugim stanjima, dijagnoza se postavlja na temelju:

• Testova krvi i urina: Mjere razinu kortizola u krvi i urinu prikupljenom tijekom 24 sata.
• Test sline: Uzimanje uzorka sline navečer kada bi razina kortizola trebala biti niska. Visoke vrijednosti mogu ukazivati na Cushingov sindrom.
• Snimanja (npr. MRI): Koriste se za pregled hipofize i nadbubrežnih žlijezda radi otkrivanja tumora ili drugih nepravilnosti.

Dugoročni rizici visokog kortizola

Ako se ne liječi, kronično povišen kortizol može povećati rizik od:

• kardiovaskularnih bolesti
• osteoporoze
• dijabetesa

Ako testovi pokažu povišene vrijednosti kortizola, liječnik će raditi s vama na utvrđivanju uzroka i izradi plana liječenja.

Neka istraživanja upućuju na to da vitamin D može pomoći u snižavanju razine kortizola, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se to potvrdilo.

Ana A.