Freepik
U organizaciji Klinike za dječje bolesti KBC-a Split i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 21. i 22. studenoga 2025. održan je poslijediplomski tečaj trajnog medicinskog usavršavanja pod nazivom „Tko je to u ogledalu? Suvremeni pristup debljini i anoreksiji nervozi u djetinjstvu i adolescenciji“. Tečaj su vodile izv. prof. dr. sc. Ivana Unić Šabašov i izv. prof. prim. dr. sc. Orjena Žaja.
Stručnjaci Klinike za dječje bolesti KBC-a Split već godinama se bave problematikom debljine i poremećaja u prehrani kod djece i mladih te danas djeluju kao multidisciplinarni centar koji pruža cjelovitu skrb oboljelima. Cilj tečaja je okupiti stručnjake koji se svakodnevno susreću s ovom populacijom bolesnika te razmjenom znanja i iskustava unaprijediti njihovu skrb i pravovremeno prepoznati rizične slučajeve kako bi se spriječile dugoročne metaboličke posljedice.
Pretilost je često nasljedna – ali geni jednog roditelja imaju veći utjecaj
„Nažalost raste broj djece oboljele od anoreksije nervoze, ali i djece s pretilošću. Iako se na prvi pogled čine potpuno suprotnima, ove dvije bolesti dijele mnoge zajedničke uzroke, a često i slične komplikacije“, istaknula je izv. prof. prim. dr. sc. Orjena Žaja. Dodala je da suvremeni stil života dodatno pogoršava stanje te da postojeći preventivni programi još ne daju dovoljno dobre rezultate.
Subspecijalistica pedijatrijske endokrinologije izv. prof. dr. sc. Ivana Unić Šabašov upozorila je na trend nekritične uporabe lijekova za mršavljenje u odrasloj populaciji te naglasila kako je liječenje poremećaja prehrane dugotrajan i složen proces. „Potrebna je suradnja pedijatara, psihologa, psihijatara, ginekologa, školske i obiteljske medicine, a sve se više ističe važnost kineziologije. U najtežim slučajevima moguće je primijeniti i kirurške metode“, poručila je.
Poseban naglasak stavljen je i na psihološke čimbenike razvoja poremećaja prehrane. Klinička psihologinja dr. sc. Irena Mišetić upozorila je da oko polovice adolescenata navodi iskustvo razvojnih trauma iz djetinjstva, najčešće emocionalnog zanemarivanja, koje snažno oblikuju sliku o sebi i odnos prema drugima.
Na tečaju je sudjelovalo 32 predavača iz različitih područja medicine i psihologije, a zajednički zaključak jest da se problem pretilosti i poremećaja prehrane u dječjoj dobi može riješiti jedino koordiniranim djelovanjem svih sudionika u društvu.