Sastojci koji hrani produljuju rok trajanja već su dugo na radaru istraživača. No novo istraživanje objavljeno u europskom kardiološkom časopisu European Heart Journal ide korak dalje: osam konzervansa koji se nalaze u svakodnevnoj hrani povezuje s višim rizikom od hipertenzije.

Kako sniziti visoki tlak kod kuće – 7 savjeta koje će vam i liječnik ponoviti

U studiji je praćeno više od 112.000 sudionika iz Francuske tijekom nekoliko godina. Svakih šest mjeseci bilježili su što jedu u trodnevnom razdoblju, što je istraživačima omogućilo detaljan uvid u konzumaciju konzervansa i njihov utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila, piše Prevention.com

Koji konzervansi su u fokusu?

Istraživači su razlikovali dvije vrste konzervansa: one koji sprečavaju rast mikroorganizama (neantikosidacijski konzervansi) i one koji hrani sprečavaju kvarenje i tamnjenje (antioksidacijski konzervansi).

Sudionici koji su unosili najviše neantiosidacijskih konzervansa imali su 29 posto veći rizik od dijagnoze povišenog krvnog tlaka u usporedbi s onima koji su ih konzumirali najmanje. Uz to, njihov rizik od srčanog udara i moždanog udara bio je 16 posto viši. Oni s najvišim unosom antioksidacijskih konzervansa imali su 22 posto veći rizik od povišenog tlaka.

Osam konzervansa koje je studija posebno istaknula:

• kalijev sorbat
• kalijev metabisulfit
• natrijev nitrit
• askorbinska kiselina (vitamin C kao aditiv)
• natrijev askorbat
• natrijev eritorbat
• limunska kiselina
• ekstrakt ružmarina

Askorbinska kiselina dodatno je povezana s rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Ono što posebno upada u oči: u prve dvije godine praćenja, čak 99,5 posto sudionika konzumiralo je hranu s barem jednim konzervansom.

Zašto bi konzervansi mogli štetiti srcu?

Stručnjaci naglašavaju da studija ne dokazuje uzročnost — dakle, ne možemo reći da konzervansi uzrokuju bolesti srca. No moguće objašnjenje je višestruko.

Foto: Magnific

Jedan razlog je jednostavan: namirnice s konzervansima uglavnom su visoko prerađene, a takva hrana često sadrži više soli, masti i šećera — što samo po sebi podiže rizik od hipertenzije. No istovremeno, određeni konzervansi mogu pojačavati upalne procese u tijelu, uzrokovati oksidativni stres (neravnotežu nestabilnih molekula povezanu s kroničnim bolestima), utjecati na funkciju krvnih žila ili mijenjati mikrobiom crijeva — sve čimbenici koji utječu na regulaciju krvnog tlaka. Nitriti su, primjerice, u laboratorijskim istraživanjima već ranije povezani s oksidativnim oštećenjima.

Redovita konzumacija visoko prerađene hrane s konzervansima također je povezana s višim rizikom od dijabetesa tipa 2 — koji je, pak, dodatni rizični čimbenik za kardiovaskularno zdravlje.

Što to znači u praksi?

Poruka stručnjaka nije da svaki put kad jedete hranu s konzervansom trebate provjeravati deklaraciju. Istraživanje, kažu, pridonosi sve snažnijim dokazima da prehrana temeljena na minimalno prerađenoj hrani ide u prilog zdravlju srca.

Preporuka je jednostavna: više svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica i proteina, manje visoko prerađene hrane i soli. Zamrznutom povrću (koje se čuva hladnoćom, bez konzervansa) daje se prednost pred konzerviranim. Korisno je i pojačati unos kalijevih namirnica poput banana, naranči, krumpira, lisnatog povrća, mahunarki i leće — kalij ima dokazani učinak snižavanja krvnog tlaka.