U vezi ste, lijepo vam je i mislite da je sve u redu, a onda naglo počnete imati osjećaj da ste počeli zaboravljati stvari te preispitujete sve svoje misli i osjećaje. Možda ste žrtva gaslightinga. Radi se o obliku psihološke manipulacije u kojoj jedna osoba svojim postupcima i komunikacijom navodi drugu osobu da preispituje svoje pamćenje, osjećaje ili percepciju okolnosti. O temi danas razgovaramo s psihologinjom Dajanom Čopec. 

“Metode manipulacije su izvrtanje istine, poricanje činjenica koje iznosi druga osoba ili nazivanje te osobe preosjetljivom kako bi se izazvao osjećaj krivnje i dodatno manipuliralo. Glavna razlika gaslightinga i obične svađe je upravo u aspektu manipulacije. Svrha ovdje nije riješiti nesporazum, već preuzeti kontrolu”, objasnila je psihologinja razliku između gahlightinga i obične prepirke. 

Ljudi se ovom metodom obično služe kako bi izbjegli preuzimanje odgovornosti za svoje loše odluke i postupke, zadržali grandioznu sliku o sebi samima te kako bi zadržali kontrolu u odnosu. Ponašanje ponekad može biti odraz vlastite nesigurnosti ili potrebe za dominacijom koja se potom maskira kroz gaslighting. 

“Osim toga, svaki oblik manipulacije je povezan i s poremećajima u ličnosti”, istaknula je.

Kako prepoznati gaslighting u vezi?

Dajana Čopec kaže kako je najvažniji korak kod prepoznavanja gaslightinga zapravo promatranje vlastitog ponašanja i misli. Važno je pokušati racionalno pristupiti svojim mislima: 

• događa li vam se da stalno preispitujete svoje pamćenje, 
• imate li konstantnu potrebu za ispričavanjem ili opravdavanjem, 
• osjećate li se nesigurno
• i imate li potrebu za “sakupljanjem dokaza”?

Osim toga, trebali biste pratiti obrasce u komunikaciji druge osobe jer osoba koja “gaslighta” obično vodi razgovore koji traju satima, a nakon kojih se osjećate kao da zapravo ne dobivate ništa. Ti vas razgovori često ostavljaju s više pitanja nego odgovora, zbunjuju vas, a osoba često skreće s teme ili lažno pokazuje empatiju izrazima kao što su “znaš da te volim i da ti ovo govorim samo za tvoje dobro”. 

Magnific

Važno je napomenuti i najčešće rečenice kojima se koriste osobe koje manipuliraju na ovaj način: “Najčešće se radi o rečenicama poput: “Preosjetljiv/a si” kojima se nastoje umanjiti osjećaji druge osobe. Potom: “Izmišljaš stvari, potpuno si krivo shvatio/la.” kao primjer poricanja istine. Osoba prebacuje krivnju: “Da ti nisi tako reagirao/la, ja ne bih morao/la tako postupiti.” ili skreće s teme i želi izazvati grižnju savjesti: “A što je s onim što si ti napravio/la prije dvije godine?”

Ljudi ponekad predugo ostaju u takvim odnosima

Gaslighting utječe iznimno negativno na psihu osobe koja ga doživljava te se žrtve često mogu osjećati kao da više nemaju povjerenja same u sebe. Dolazi do gubitka samopouzdanja, a ponekad se javljaju anksioznost i emocionalna iscrpljenost. Neke osobe razviju i poteškoće u povjerenju prema drugima. 

Psihologinja Čopec kaže da osobe koje su konstantno izložene gaslighting, odjednom počnu vjerovati u ono što im druga osoba govori: “Kada ljudski mozak neku informaciju čuje dovoljno često počinje ju, nesvjesno, interpretirati kao istinu.”

Zbog toga je iznimno važno u životu imati više osoba, a ne oslanjati se samo na partnera. Drage osobe često naše odnose vide s većim odmakom i racionalnošću pa nas mogu upozoriti ako primijete da se događa nešto što smatraju opasnim. Glavna opasnost gaslightinga upravo je ta nemogućnost da vidimo što se zapravo događa i poljuljano povjerenje u same sebe. Zato osobe koje su žrtve gashlightinga često vjeruju da ne mogu donijeti ispravne odluke, a jedna od tih odluka je i napuštanje odnosa koji im šteti.

Kako prepoznati svoj stil privrženosti i zašto je važan za vaše odnose

“Zbog narušenog se samopouzdanja može javiti i strah od odlaska, jer je svaku promjenu teško napraviti, pa ponekad ostajemo u lošim vezama jer, koliko god bile loše, barem su sigurne.  Ovo je još jedan evolucijski mehanizam mozga koji nam otežava promjene: kada izlazimo iz zone komfora javlja se strah jer mozak “voli” poznato jer je to sigurno, a ne neizvjesnost nepoznatog”, naglašava psihologinja.

Prvi korak je odlazak

Prvi korak, koji je ujedno i najteži, svakako je odlazak i prekid svakog kontakta s manipulatorom kako biste zacijelili. Isto tako, jednom kada uspijete otići, važno je naučiti prihvatiti činjenicu da se ta osoba zapravo najvjerojatnije nikada neće ispričati jer bi to značilo priznanje. 

Zašto nas ghosting toliko muči čak i kada veza nikada nije ni počela? Evo što o tome kaže psihologinja

Činjenica je da ljudski mozak ne voli nedovršene priče i isprika bi vam vjerojatno pomogla da lakše krenete dalje, ali važno je prihvatiti da do nje neće doći i fokusirati se na to koji će biti vaši idući koraci. 

“Korisno je potražiti podršku koja može pomoći u izgradnji povjerenja u sebe. Podrška može biti ključno “sidro realnosti”. Psihoterapija, također, može pomoći u jačanju samopouzdanja, postavljanju zdravih granica i obradi traumatskog iskustva”, zaključuje Dajana Čopec.