Foto: Privatna arhiva Domagoja Župana, Magnific
Estetske operacije danas su sve popularnije, a odluka o promjeni izgleda mnogima se čini jednostavnijom nego prije. Bilo da žele korigirati nešto što im se na vlastitom tijelu ne sviđa ili poboljšati određene crte lica, sve se više ljudi odlučuje potražiti pomoć plastičnog kirurga. Ipak, želja za promjenom ne znači nužno da je operacija najbolje rješenje. Postoje situacije u kojima očekivanja pacijenta nisu ostvariva, zahvat nije opravdan ili bi mogao predstavljati nepotreban zdravstveni rizik.
Za razliku od operacija koje se provode zbog zdravstvenih razloga, estetski zahvati najčešće nisu medicinska nužnost, a motivi koji stoje iza odluke o promjeni izgleda mogu biti vrlo složeni. Upravo zato važan dio posla estetskog kirurga nije samo izvođenje operacije nego i procjena je li ona za određenu osobu uopće pravi izbor.
Dr. Barić: Era biološke obnove donosi novi pristup, fokus je na obnovi kože iznutra
Kada je bolje odustati od estetskog zahvata, kako prepoznati nerealna očekivanja i zašto je ponekad najodgovornija odluka kirurga reći pacijentu „ne”, razgovarali smo s plastičnim kirurgom Domagojem Županom, koji ističe da su pravilan odabir pacijenta i temeljit razgovor o njegovim motivima osnova odgovornog pristupa estetskoj kirurgiji.
“Estetski zahvat nije zdravstvena nužnost i psihologija iza odluke pacijenta o istome je često kompleksna. Smatram da treba izdvojiti vremena i temeljito razgovarati oko toga što motivira pacijenta na zahvat kako bi se izbjegli naknadni problem i eventualno nezadovoljstvo”, naglasio je na samom početku.
Jedan od izazova s kojima se plastični kirurzi susreću jesu nerealna očekivanja pacijenata. Ponekad osoba dolazi s vrlo konkretnom zamisli o tome kako želi izgledati nakon operacije, primjerice s fotografijom nosa poznate osobe, očekujući da će zahvatom postići gotovo identičan rezultat. Međutim, svačija je anatomija drugačija, a ono što je moguće postići kod jedne osobe ne mora biti izvedivo ili primjereno kod druge.
Magnific
Plastični kirurg pritom mora uzeti u obzir prirodne proporcije, građu tkiva i mogućnosti pojedinog zahvata. Njegova uloga nije ispuniti svaku estetsku želju pod svaku cijenu, nego objasniti što je realno moguće postići, uz poštovanje pravila struke i zdravlja pacijenta kao najvažnijeg prioriteta.
„Nerealna očekivanja uglavnom proizlaze iz lošeg razumijevanja samog zahvata i često su prisutna u većoj ili manjoj mjeri. Potrebno je objasniti pacijentu, na njemu razumljiv način, što činimo samim zahvatom i koja su ograničenja”, objašnjava dr. Župan.
Dodaje kako je prihvaćanje tih ograničenja ključno za donošenje odluke o operaciji.
„Ako to nije moguće ili pacijent to ne želi prihvatiti, smatram da ne može donijeti suvislu odluku o pristanku na operativni zahvat.”
Osim realnih očekivanja o izgledu, jednako je važno razumjeti da estetske operacije nisu bez rizika. Iako se provode radi poboljšanja izgleda, riječ je o kirurškim zahvatima koji mogu uključivati komplikacije poput infekcije, krvarenja, problema sa zacjeljivanjem rana ili neželjenih reakcija na anesteziju. Ovisno o vrsti operacije, mogući su i ožiljci, asimetrije te potreba za dodatnim zahvatima. Zato pacijent prije operacije mora biti upoznat ne samo s očekivanim rezultatom nego i s mogućim komplikacijama, tijekom oporavka i ograničenjima zahvata. Tek kada razumije sve te informacije, može donijeti informiranu odluku o tome želi li se podvrgnuti operaciji.
„Pacijentovo razumijevanje rizika jedan je od osnovnih preduvjeta za pristupanje operativnom zahvatu. Ako osoba nije svjesna istih, ne može donijeti ispravnu odluku želi li pristupiti zahvatu”, naglašava.
Osim fizičkih karakteristika i očekivanja od rezultata, važnu ulogu u odluci o estetskoj operaciji ima i psihološko stanje pacijenta. Želja za promjenom izgleda ponekad može biti povezana s dubljim nezadovoljstvom vlastitim tijelom ili osobnim teškoćama koje sama operacija ne može riješiti. Upravo zato kirurg mora pokušati razumjeti što osobu motivira na zahvat i što od njega očekuje.
„Bilo kakva devijacija u psihološkom profilu pacijenta može biti znak za stanku i procjenu situacije”, upozorava Domagoj Župan.
To ne znači da je svaka psihološka teškoća automatski razlog za odbijanje operacije, nego da određeni znakovi mogu upućivati na potrebu za dodatnim razgovorom, procjenom ili odgodom zahvata. U takvim situacijama važno je ne donositi odluku isključivo na temelju pacijentove želje za promjenom izgleda.
Magnific
No jednako je važno i kako će kirurg pacijentu priopćiti da mu zahvat ne preporučuje. Odbijanje estetske operacije može biti osjetljiva tema, osobito kada je riječ o dijelu tijela zbog kojeg osoba već dugo osjeća nesigurnost ili nezadovoljstvo. Zato razgovor ne bi smio biti usmjeren na kritiziranje izgleda ili omalovažavanje pacijentovih želja, nego na stručno i razumljivo objašnjenje razloga zbog kojih operacija možda nije najbolji izbor.
„Razgovor u tom slučaju treba biti s naglaskom na objašnjavanju objektivne stvarnosti njihova fizičkog izgleda, u smislu pojašnjavanja potrebe za pojedinim proporcijama i što pojedini zahvat čini. Bitno je ne odbaciti pacijentovu želju na način da ga se uvrijedi”, objašnjava plastični kirurg.
Odgovornost plastičnog kirurga zbog toga ne završava procjenom može li tehnički izvesti određenu operaciju. Jednako je važno procijeniti treba li je uopće napraviti, hoće li pacijent razumjeti njezina ograničenja i postoji li opravdan razlog za zahvat jer čak ni vrhunski izvedena operacija ne mora biti dobra odluka ako je od samog početka bila pogrešno indicirana.
Kako zaključuje dr Župan: „Nikakva tehnika i sposobnost kirurga ne mogu nadoknaditi lošu odluku o operativnom zahvatu.”
Upravo zato kirurgovo „ne” ne mora značiti da pacijentove želje nisu važne. Ponekad je to znak da su njegovo zdravlje, sigurnost i dugoročna dobrobit ipak važniji od željenog estetskog rezultata.