Jesen i zima pred nama ponovno donose dobro poznati rizik – val respiratornih infekcija. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava da su milijuni života u opasnosti. Influenza (gripa), RSV, COVID-19 i pneumokokna pneumonija glavni su neprijatelji, a porazno nizak obuhvat cijepljenja stvara "savršenu oluju" za ranjive skupine i zdravstvene sustave diljem kontinenta.

Ulaskom u hladnije mjesece, cijela Europa ponovno postaje poprište intenzivne cirkulacije respiratornih patogena. Iako većina ljudi preboli ove infekcije bez većih posljedica, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) snažno naglašava da za mlade, starije, kronične bolesnike i imunokompromitirane, ishod može biti koban. Ove ranjive skupine izložene su znatno višem riziku od hospitalizacije, komplikacija i, nažalost, smrti. Osim toga, kada se mnogo ljudi razboli u isto vrijeme, zdravstveni sustavi nađu se pod velikim pritiskom.

Cijepljenje protiv gripe počinje 13. listopada

"Respiratorne infekcije šire se zajednicom, ali također intenzivno cirkuliraju u bolnicama, općim praksama i drugim medicinskim ustanovama," ističe Bruno Ciancio, viši epidemiolog ECDC-a. U situaciji kada se velik broj ljudi razboli istodobno, najveći teret pada na ionako opterećene zdravstvene sustave, koji se bore s manjkom kapaciteta i osoblja.

Europljani se ne vole cijepiti protiv gripe

Gripa (influenza) i dalje ostaje najopasniji sezonski igrač. Svake zime epidemije gripe zahvaćaju milijune Europljana, što dovodi do stotina tisuća hospitalizacija i, dramatično, desetaka tisuća smrtnih slučajeva.

Unatoč ovoj crnoj statistici i općeprihvaćenom znanstvenom konsenzusu o učinkovitosti cjepiva, stope procijepljenosti protiv gripe ostaju duboko ispod ciljane razine Europske unije od 75 posto – i to kako za najranjivije, tako i za zdravstvene radnike.

Tijekom posljednje sezone, većina zemalja EU/EEA izvijestila je o obuhvatu cijepljenja daleko ispod 50 posto. Samo su Danska (76%), Irska (75%), Portugal (71%) i Švedska (68%) dosegle ili se približile cilju id 75 posto. Situacija je još gora među zdravstvenim radnicima, čiji je medijan procijepljenosti bio katastrofalnih 32 posto. Epidemiolozi su jasni: imunizacija medicinskog osoblja i rizičnih skupina te primjena stroge higijene u zdravstvenim ustanovama mogu spasiti tisuće života i osigurati stabilnost sustava.

Četiri glavna neprijatelja: Gripa, RSV, COVID-19 i pneumokok

Osim gripe, ECDC ističe tri druga patogena i bolesti koje zahtijevaju hitnu preventivnu akciju:

• Respiratorni sincicijski virus (RSV): Nekad zanemarivan, RSV godišnje dovodi do oko 250.000 hospitalizacija djece i 160.000 hospitalizacija starijih odraslih osoba diljem Europe. Dostupni su programi cijepljenja za trudnice i starije odrasle, kao i monoklonalna antitijela za visokorizičnu novorođenčad.
• Pneumokokna upala pluća: Uzrokovana bakterijom Streptococcus pneumoniae, vodeći je uzrok smrtnosti kod starijih osoba. Zapanjujuće je da je više od 70% osoba starijih od 65 godina imalo infekciju koja se mogla spriječiti dostupnim cijepljenjem.
• COVID-19: Iako je pandemijska faza smirena, virus SARS-CoV-2 i dalje cirkulira. Starije osobe, kronični bolesnici i imunokompromitirani i dalje su izloženi riziku od teške kliničke slike te im se toplo preporučuje redovito ažuriranje cjepiva.

Više od cjepiva: Pravila ponašanja spašavaju živote

Iako je imunizacija temelj prevencije, ECDC naglašava da ni najmodernija cjepiva nisu zamjena za osnovnu higijenu i odgovorno ponašanje.

Ključne preporuke za širu javnost uključuju:

• Redovito pranje ruku.
• Respiratorni bonton: Pokrivanje usta i nosa prilikom kihanja ili kašljanja.
• Ostanak kod kuće: Izbjegavanje kontakta s drugima kada imate simptome.
• Ventilacija: Redovito provjetravanje zatvorenih prostora.

Trudnice, starije odrasle osobe, osobe s kroničnim bolestima i roditelji male djece pozivaju se da proaktivno razgovaraju sa svojim liječnicima o strategijama zaštite protiv sva tri ključna virusa: RSV-a, gripe i COVID-19. Sezona koja dolazi bit će test snage europskih zdravstvenih sustava, a niska razina svijesti o važnosti imunizacije ključni je faktor rizika koji se mora hitno promijeniti.