Građani Hrvatske sve češće uključuju tjelesnu aktivnost u svakodnevni život, no istodobno raste udio onih koji se nikada ne bave sportom. Pokazuju to rezultati Posebnog Eurobarometra 574 o sportu i tjelesnoj aktivnosti za 2026. godinu, koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Prema istraživanju, čak 43 posto građana nikada se ne bavi sportom ili tjelovježbom, što je povećanje u odnosu na 40 posto iz 2022. godine.

Istraživanje je provedeno u travnju ove godine na 1.007 ispitanika u Hrvatskoj, a rezultati su uspoređeni s podacima iz 2022. godine. HZJZ pritom upozorava da su se pojedine formulacije pitanja i kategorije odgovora promijenile, zbog čega sve rezultate nije moguće izravno uspoređivati.

Sve više građana kreće se tijekom svakodnevnih obveza

Najveće promjene zabilježene su u aktivnostima koje nisu povezane s organiziranim sportom, poput hodanja, vožnje biciklom, plesa ili vrtlarenja. Udio građana koji se takvim aktivnostima bave gotovo svakodnevno porastao je s 11 posto u 2022. na 24 posto u 2026. godini. Istodobno je udio onih koji ih nikada ne provode smanjen s 23 na 18 posto.

Posebno je poraslo kretanje tijekom odlaska na posao, u školu ili trgovinu. Prije četiri godine takvu je aktivnost navodilo 23 posto građana, a danas 37 posto. Povećao se i udio onih koji su tjelesno aktivni u parkovima i na otvorenom, s 23 na 31 posto.

Onkologinja upozorava na četiri opasne zablude o raku: “Zbog njih neki pacijenti odbijaju liječenje”

Hodanje je jedan od najzastupljenijih oblika svakodnevne aktivnosti. Prema istraživanju, 70 posto građana hoda najmanje deset minuta bez prekida četiri do sedam dana tjedno, dok 27 posto to čini jedan do tri dana tjedno. Ipak, veća svakodnevna aktivnost ne znači nužno i manje sjedenja. Udio građana koji sjede više od osam i pol sati dnevno ostao je nepromijenjen te iznosi 12 posto. S druge strane, udio onih koji se sportom ili tjelovježbom bave gotovo svakodnevno blago je porastao, sa šest na osam posto.

Kretanje ne mora značiti odlazak u teretanu

Iz HZJZ-a naglašavaju da rezultati pokazuju koliko je važno omogućiti građanima redovito kretanje tijekom svakodnevnih obveza, a ne samo kroz organizirane sportske aktivnosti. Posebno ističu važnost stvaranja takvih navika kod djece i mladih, primjerice pješačenjem ili vožnjom bicikla do škole te dodatnim aktivnostima tijekom nastave.

Takav pristup promiče se i kroz nacionalni program „Živjeti zdravo”, koji uključuje inicijative poput „Hodanjem do zdravlja” i svakodnevnog desetominutnog vježbanja. Rezultati tako pokazuju da Hrvati sve više prilika za kretanje pronalaze u svakodnevnom životu, iako bavljenje sportom i dalje nije redovita navika velikog dijela stanovništva.