Prema istraživanju koje prenosi The Conversation, među osobama koje su doživjele stotu godinu života češće su bili ljudi koji konzumiraju meso nego osobe koje ga uopće ne jedu. No stručnjaci upozoravaju da se ti rezultati ne smiju tumačiti površno niti koristiti kao argument protiv prehrane temeljene na bilju.

Kako navodi istraživanje provedeno u Kini, znanstvenici su pratili više od 5.000 osoba starijih od 80 godina uključenih u dugogodišnje nacionalno istraživanje zdravog starenja. Do 2018. godine pokazalo se da su ispitanici koji uopće nisu konzumirali meso rjeđe postajali stogodišnjaci u usporedbi s onima koji su jeli meso.

Meso iz laboratorija: O čemu se radi i može li promijeniti prehranu u Europi?

Na prvi pogled, to se čini suprotnim brojnim ranijim studijama koje su vegetarijansku i biljnu prehranu povezivale s manjim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, pretilosti i moždanog udara. Međutim, ključni detalji kriju se u dobi ispitanika i njihovom općem zdravstvenom stanju.

Prehrambene potrebe mijenjaju se u vrlo staroj dobi

Istraživanje se odnosi isključivo na osobe starije od 80 godina, čije su prehrambene potrebe bitno drugačije nego kod mlađih odraslih osoba. S godinama se smanjuju apetit, mišićna masa i gustoća kostiju, dok se rizik od pothranjenosti i krhkosti znatno povećava. Kod vrlo starih osoba prehrana više nije usmjerena prvenstveno na prevenciju kroničnih bolesti, već na očuvanje tjelesne snage, mišića i stabilne tjelesne mase. Upravo tu dolazi do izražaja unos proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D.

Freepik

Zanimljivo je da se manja vjerojatnost doživljavanja 100. godine među osobama koje ne jedu meso pojavila isključivo kod onih koji su bili pothranjeni ili izrazito mršavi. Kod osoba s urednom tjelesnom težinom ta razlika nije postojala.

Nije problem prehrana, već pothranjenost

Autori naglašavaju da se radi o opservacijskoj studiji, što znači da pokazuje povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, ne može se tvrditi da izbjegavanje mesa uzrokuje kraći životni vijek. Rezultati se uklapaju u tzv. „paradoks pretilosti“ u starijoj dobi, prema kojem blago viša tjelesna težina često znači bolju otpornost i preživljenje kod starijih osoba.

U nekim geografskim područjima ljudi žive znatno dulje nego u ostatku svijeta: Mit ili istina?

Važno je i to da osobe koje nisu jele meso, ali su konzumirale ribu, jaja ili mliječne proizvode, nisu imale manju šansu doživjeti 100 godina. Ti izvori hrane osiguravaju ključne nutrijente važne za očuvanje mišića i kostiju.

Što to znači za zdravo starenje?

Poruka istraživanja nije da je meso nužno za dug život, nego da prehrana mora biti prilagođena životnoj dobi. Dok su u srednjoj dobi prednosti biljnih prehrana jasne, u vrlo staroj dobi prioritet postaje sprječavanje gubitka težine, mišićne mase i pothranjenosti.

Biljna prehrana i dalje može biti zdrava i održiva, ali u kasnijoj životnoj dobi zahtjeva pažljivo planiranje i, u nekim slučajevima, dodatke prehrani kako bi se zadovoljile povećane potrebe za određenim nutrijentima.Prehrana koja je optimalna u pedesetima ne mora biti ista u devedesetima. Prilagodba prehrambenih navika tijekom života nije znak pogreške, već normalan dio zdravog starenja.