Istraživači s irskog Trinity Collegea pokazali su da se makrofage, stanice prvog reda obrane organizma, mogu "istrenirati" da ubijaju i najopasnije bakterije otporne na antibiotike, piše Daily Mail. Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom časopisu Journal of Clinical Investigation.

Bakterije sve češće pobjeđuju antibiotike i to nije metafora. Antimikrobna rezistencija, pojava u kojoj bakterije, virusi, gljive i paraziti prestaju reagirati na lijekove kojima ih liječimo, danas se smatra jednom od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju. Samo u Britaniji pridonosi 35.000 smrti godišnje, prema podacima dobrotvorne organizacije AMR Action UK.

Dr. Tambić Andrašević: Antibiotici nisu lijekovi za snižavanje temperature!

Novi lijek nije rješenje, barem ne jedino. Razvoj novih antibiotika zaostaje već desetljećima. No istraživači s Trinity Collegea u Dublinu krenuli su drugim putem: umjesto da napadaju bakterije izvana, naučili su tijelo da to učini samo, i to snažnije nego ikad.

Kako se trenira imunološka stanica?

Ključne su makrofage, vrsta bijelih krvnih stanica koje čine prvu liniju obrane organizma. Njihov posao je jednostavan: pronađi uljeza, progutaj ga, uništi. No u borbi s rezistentnim bakterijama to ponekad nije dovoljno.

Što jesti ako pijete antibiotike? Ove namirnice je ipak pametnije izbjegavati...

Istraživački tim izložio je makrofage interferonu gama, proteinu koji imunološki sustav prirodno proizvodi kada je tijelo pod napadom, svojevrsnom signalu za uzbunu. Nakon tog "treninga", stanice su reagirale brže, snažnije i ubijale mikrobe znatno učinkovitije.

Tuberkuloza i MRSA nisu odoljele

Istraživači su istreniranim stanicama stavili pred nos neke od najopasnijih rezistentnih bakterija: Staphylococcus aureus — uzročnik kožnih infekcija i po život opasnih infekcija krvotoka poznat i kao MRSA — te bacil tuberkuloze.

Foto: Magnific

"Kada smo 'istrenirali' stanice, bile su sposobnije ubiti tuberkulozu i S. aureus bakterije", rekla je voditeljica istraživanja Dearbhla Murphy, imunologinja s Trinity Collegea u Dublinu.

Inspiracija je djelomično došla iz istraživanja cjepiva protiv tuberkuloze i covida-19, koja su pokazala da određeni geni u imunološkom sustavu bivaju „uključeni" djelovanjem interferona gama. Zanimljiv podatak: cijepljeni protiv tuberkuloze umirali su rjeđe ne samo od tuberkuloze, nego i od drugih infekcija.

Što je "naučena imunost" i zašto je važna?

Imunološki sustav funkcionira na dvije razine. Urođena imunost reagira brzo na svaku prijetnju, ali nema pamćenje, ne pamti prethodne infekcije. Stečena imunost uči iz iskustva i gradi dugotrajnu zaštitu; upravo nju cjepiva aktiviraju.

Novi pristup cilja na urođenu imunost i pokušava je "naučiti" da se bolje nosi s budućim infekcijama — bez cjepiva.

"Naučena imunost način je jačanja urođenog imunološkog sustava kako bi mogao učiti iz prošlih infekcija i bolje reagirati sljedeći put. Uzbudljivo je što koristimo nešto što tijelo prirodno samo proizvodi. I budući da smo to uspješno primijenili protiv dvije vrste bakterija, potencijalno bi moglo djelovati i protiv gljiva i virusa", objasnila je Murphy.

Tim je metodu testirao i na stanicama uzetim od pacijenata s genetskim mutacijama koje ih čine posebno osjetljivima na infekcije i u tim su slučajevima imunološki odgovori poboljšani.

Obećavajuće, ali još rano za slavlje

Stručnjaci upozoravaju na oprez. Jenna Macciochi, imunologinja s University of Sussex, opisala je istraživanje kao biološki utemeljeno, no naglasila je da je riječ o ranoj, laboratorijskoj fazi.

„Interferon gama je prirodna imunološka molekula, ali ako previše pojačate imunološku aktivnost, postoji opasnost od pretjerane upale ili oštećenja tkiva", upozorila je Macciochi.

U kliničkoj primjeni terapije interferonima gama već su zabilježene nuspojave nalik gripi — umor, temperatura, glavobolja i bolovi u mišićima. Postoji i rizik od pokretanja ili pogoršanja autoimunih bolesti.

Murphy ipak vjeruje da bi se metoda jednog dana mogla koristiti uz postojeće lijekove, kao tzv. ko-terapija za pacijente koji se bore s rezistentnim infekcijama. Interferon gama već se primjenjuje u bolnicama, intravenski, kod teških oblika sepse.

"Istraživanje načina podrške vlastitoj sposobnosti tijela da se bori protiv infekcija moglo bi, s vremenom, dovesti do učinkovitijih i dugotrajnijih rješenja za pacijente, uz smanjenje oslanjanja na antibiotike", pozdravila je istraživanje Louise Nicholas iz AMR Action UK.