Foto: Magnific
Manjak željeza čest je pratitelj zatajenja srca, a povezan je s lošijom tjelesnom sposobnošću i nepovoljnijim tijekom bolesti. Zato stručne smjernice preporučuju da se kod ovih bolesnika redovito provjerava razina željeza. No novo britansko istraživanje iz primarne zdravstvene zaštite pokazuje da praksa itekako zaostaje za preporukama.
Istraživači sa Sveučilišta Oxford i londonske bolnice Royal Brompton analizirali su podatke 105.749 odraslih osoba kojima je zatajenje srca prvi put dijagnosticirano između 2016. i 2021. godine. Prosječna dob pri dijagnozi bila je 71,6 godina, a nešto manje od polovice bili su žene. Istraživači su pratili koliko je bolesnika unutar godinu dana od dijagnoze imalo određenu vrijednost feritina – bjelančevine koja pokazuje zalihe željeza u tijelu.
Anemija zbog nedostatka željeza: Tko je u riziku i kako se prepoznaje?
Rezultat je bio poražavajući: feritin je određen kod samo 33,7 % bolesnika. Drugim riječima, gotovo dvije trećine osoba s novootkrivenim zatajenjem srca tijekom prve godine nakon dijagnoze nije bilo testirano na ovaj pokazatelj manjka željeza. Čak i među onima koji su bili testirani, samo je 37,3 % imalo ponovljeni test iduće godine.
Studija je otkrila i tko najčešće ostaje neispitan. Vjerojatnost testiranja rasla je s dobi, a muškarci su rjeđe testirani od žena. Najveće šanse da im se provjeri željezo imali su bolesnici s pridruženim bolestima poput celijakije, dijabetesa tipa 1 ili ciroze jetre.
Foto: Magnific
Paradoksalno, najlošije su prošli oni s "čistim" zatajenjem srca. Među bolesnicima koji uz zatajenje srca nisu imali druge kronične bolesti, feritin je provjeren u samo 23,2 % slučajeva – najniža stopa u cijeloj studiji. Upravo oni, bez drugih tegoba koje bi liječnika navele na dodatne pretrage, najlakše prođu ispod radara.
Važno je znati da manjak željeza kod zatajenja srca može postojati i bez anemije. Zato uredna vrijednost hemoglobina ne znači nužno da je sve u redu i ne isključuje potrebu za dodatnom provjerom. Smjernice zato preporučuju redovito određivanje kompletne krvne slike, feritina i saturacije transferina (TSAT) – pokazatelja koliko je željeza dostupno za korištenje u tijelu.
Autori studije ističu da bi tu itekako moglo biti prostora za napredak: "Povećano testiranje i ranije prepoznavanje manjka željeza moglo bi poboljšati kliničke ishode i smanjiti troškove zdravstvene skrbi povezane s ponovnim hospitalizacijama ili slabljenjem tjelesne funkcije", napisali su.
Rezultati podsjećaju na važnu ulogu obiteljske medicine u pravodobnom prepoznavanju manjka željeza, čestog i liječivog problema kod osoba sa zatajenjem srca.
*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.