Iako su psihodelici u Hrvatskoj još uvijek tema o kojoj postoje brojne predrasude, a o njihovoj primjeni u medicini govori se šapatom, sve više istraživanja govori u prilog njihovoj potencijalnoj učinkovitosti kod nekih stanja. O potencijalnim koristima, rizicima i djelovanju psihodelika razgovaramo s psihologom Marijem Zulićem. 

“Psihodelici imaju specifično djelovanje na našu percepciju koje značajno ovisi o dozi, odnosno količini konzumirane tvari. Dok su pri nižim dozama promjene koje ću spomenuti suptilnije, pri većim dozama one postaju značajno intenzivnije”, objasnio je psiholog na samom početku našeg razgovora. 

Osobe pod utjecajem psihodelika mogu imati distorzije u vidnom polju, izmijenjen doživljaj slušnih i općenito, osjetilnih senzacija te usporen protok vremena. Osim toga, psihodelici često uzrokuju opušteno i blago euforično stanje, posebno ako je primijenjena manja doza. 

Navike koje mogu utjecati na učinkovitost lijekova

Iznimno je zanimljivo da ljudi u ovom stanju često promišljaju i istražuju vlastiti psihološki krajolik na potpuno drugačiji način nego što to čine kada nisu pod utjecajem psihodelika: “Uz to se mogu javiti razni uvidi, osjećaj povezanosti, ali i značajne promjene u percepciji samog sebe. Zbog ovog učinka, često čujemo kako su to stanja proširene svijesti. Kada govorimo o osjećaju identiteta, naročito na visokim dozama psihodelika, on se značajno mijenja, točnije slabi. Učinak disolucije (iliti otapanja) ega ima svoj korijen u specifičnom efektu psihodelika na moždani sustav, a kao posljedicu ima osjećaj brisanja granica između sebe i okoline, osjećaj povezivanja s drugim ljudima i okolinom ili pak nekom većom cjelinom.”

Psihičko stanje osobe i njezina okolina presudni su kod konzumacije psihodelika

Mario Zulić smatra da je jedan od glavnih razloga zašto klinička istraživanja psihodelika nemaju negativne posljedice na sudionike upravo to što se ona provode u prilagođenom okruženju i samo na ljudima odgovarajućeg psihoemocionalnog stanja. Iznimno je bitno da je osoba koja uzima psihodelike otvorena iskustvu, ima primjerena očekivanja i namjere. Osim toga, kako smo spomenuli, jako je važno mjesto na kojem se konzument nalazi, tko se sve nalazi oko njega i kakva je cjelokupna okolina. Kada se govori o potpuno terapijskom kontekstu, psihodelici se obično uzimaju u ugodnoj prostoriji u kojoj su prisutna dva terapeuta koji osobu pripremaju na iskustvo, a u blizini se nalazi udoban krevet i instrumentalna glazba koja doprinosi umirujućem ugođaju. 

Magnific

“Usporedite sada to okruženje i dobro pripremljenog pojedinca s alkoholiziranom osobom u izlasku koja uzme nepoznatu količinu psihodelika s hrpom nepoznatih ljudi u gužvi. Nije teško shvatiti kako će ove dvije osobe imati potpuno različita iskustva”, upozorava psiholog Mario Zulić osvrćući se na razliku između kontroliranih praksi i zlouporabe psihodelika. 

Mnogo se govori i o tome koliko je vjerojatno da će uporaba psihodelika dugoročno promijeniti osobnost ili sustav vrijednosti pojedinca. Mario Zulić ističe da su istraživanja koja zahvaćaju ovu temu prilično nova pa svemu treba pristupiti vrlo oprezno. U suštini, kaže kako iskustva zbilja mogu imati dugoročne posljedice na pojedinca, a ako se govori o utjecaju na osobnost konzumenta, najčešći nalaz je promjena u dimenziji otvorenosti (otvorenost iskustvu, apstraktno mišljenje, pogled na svijet). Neke studije su našle i pad u neuroticizmu, povećanje u prosocijalnom ponašanju te povećanje bliskosti s prirodom. Za ovo svakako treba još istraživanja, naglasio je. 

Umor, stres i manjak želje: Kako prepoznati da je intimni život postao žrtva burnouta?

“Zanimljivo je kako je kod istraživanja iskustva psilocibina na zdravoj populaciji, dva mjeseca nakon iskustva 79 posto sudionika izvijestilo je o umjerenom ili značajnom povećanju blagostanja ili životnog zadovoljstva. Također su zabilježene pozitivne promjene u njihovim raspoloženjima, stavovima i ponašanjima. Strukturirani intervjui s njihovim članovima obitelji, prijateljima i kolegama s posla su potvrdili ove promjene”, objašnjava Mario Zulić.

Rizici uzimanja psihodelika

Naravno, kako je već spomenuto, kod uzimanja bilo koje supstance postoje određeni rizici pa je zato iznimno važno pratiti koliko su pouzdani izvori iz kojih učimo o psihodelicima. Psihodelici se prema Europskom izvješću o korištenju supstanci svrstavaju među najmanje štetne supstance, ali to ne znači da se njihova konzumacija treba shvatiti olako. Naprotiv, popularnost psihodelika zbog novog vala istraživanja i terapijske primjene raste, a s tim raste i nekritička konzumacija. To je nešto na što svakako treba pripaziti.

Magnific

Problem nastaje kada needucirane osobe počnu konzumirati nepoznate količine psihodelika u neprimjerenim okruženjima. Još je gore ako ih miješaju s drugim supstancama jer je izuzetno teško predvidjeti kako će te tvari reagirati u kombinaciji. U tim slučajevima postoji veliki rizik od teških, neugodnih i preplavljujućih iskustava. 

Psiholog ističe koliko je važna priprema kada je u pitanju terapijska primjena psihodelika: “Kada govorimo o terapijskoj primjeni, osobe prolaze važnu pripremu prije iskustva, podršku tijekom i psihoterapijsku integraciju u periodu nakon iskustva. U rekreativnom kontekstu ove važne stvari izostaju. Osobe su tada često prepuštene da se same nose s izazovnim iskustvima, retraumatizacijom ili osjećajem preplavljenosti koji je praćen anksioznošću i strahom.”

Naravno, postoje osobe koje su isključene iz kliničke primjene psihodelika zbog straha za njihovo zdravlje. To su osobe s poviješću psihoze, bipolarnim poremećajem ili značajnom predispozicijom za shizofreniju. Zbog toga još uvijek ne postoji potpuna slika o tome kako bi psihodelične tvari utjecale na mozak tih osoba. U rekreativnom kontekstu ova “trijaža” naravno izostaje pa učinci mogu biti različiti, a time i potencijalno štetni. 

Primjena u psihoterapiji

Iznimno je važno razlikovati znanstveno utemeljene rezultate istraživanja o ovoj temi od medijski senzacionaliziranih i bombastičnih naslova koji nemaju uporište u stvarnim i provjerenim podacima. Mario Zulić naglašava da je svakom tekstu o psihodelicima, kao i za sve teme iz područja znanosti, potrebno pristupati kritički. Važno je obratiti pažnju na to tko je autor nekog teksta, tko su sudionici razgovora, koja se istraživanja citiraju i otkuda podaci dolaze: “Prosječnom čitatelju ovaj način može biti naporan i to nije ništa neobično. Ipak, upravo zato uvijek pozivam medije da surađuju sa strukom te o ovakvim temama pišu na primjeren i odgovoran način. Kada pišemo o rezultatima kliničkih studija, oni često uistinu jesu impresivni, na primjer studija s pojedincima koji su imali depresiju otpornu na tretman sve dok nisu prošli terapiju potpomognutu psilocibinom. Ipak, iako se događaju revolucionarne stvari u području psihijatrije i psihoterapije, moramo uvijek naglašavati razliku između rekreativnog i kliničkog konteksta kao i razlike u primjeni ovih intenzivnih supstanci.”

Magnific

U nekim je državama upotreba psihodelika već neko vrijeme odobrena za korištenje u terapeutske svrhe jer ima izniman potencijal u liječenju poremećaja kao što su depresija, anksioznost i PTSP. Pod “compassionate use” modelom primjena psihodelika odnedavno je dopuštena u Njemačkoj, a tu su i Švicarska i Austrija. Terapija se putem istraživanja primjenjuje u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, SAD-u, Finskoj i još nekim državama. 

Lajkovi kao ogledalo vrijednosti: Kako društvene mreže oblikuju identitet djece i adolescenata?

“Uz stroge protokole, dobru trijažu pacijenata i educirane stručnjake, vjerujem da ove supstance imaju potencijal za podizanje kvalitete života našim brojnim sugrađanima koji se godinama bore s različitim teškoćama mentalnog zdravlja. Osim podizanja kvalitete života pojedinca, ove supstance onda posredno imaju značajan utjecaj na njihovu okolinu, kao i na sustav javnog zdravstva i društvo u cjelini”, poručio je Mario Zulić za kraj.