Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je nove tablične podatke iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2025. godinu, među kojima se nalaze i podaci o prekidima trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Riječ je o redovitom godišnjem izvješću koje prati različite pokazatelje reproduktivnog zdravlja stanovništva.

Važno je naglasiti da ukupan broj prekida trudnoće ne obuhvaća samo legalno inducirane pobačaje, već uključuje i spontane pobačaje, izvanmaternične trudnoće te druge medicinske dijagnoze zbog kojih dolazi do prekida trudnoće. Zbog toga ukupan broj prekida trudnoće nije jednak broju legalno induciranih pobačaja.

Spontani pobačaj: Što se događa s tijelom i kako se nositi s gubitkom

Prema podacima HZJZ-a, tijekom 2025. godine evidentirano je 8.563 prekida trudnoće. Od toga je 3.170 bilo legalno induciranih pobačaja, 1.759 spontanih pobačaja, dok se preostali slučajevi odnose na izvanmaternične trudnoće i druge medicinske razloge prekida trudnoće.

Podaci pokazuju da je najveći broj legalno induciranih pobačaja zabilježen među ženama u dobi od 30 do 39 godina, kojih je bilo 1.335. Slijede žene u dobi od 20 do 29 godina s 1.292 slučaja, dok je među ženama u dobi od 40 do 49 godina evidentirano 337 legalno induciranih pobačaja. Kod maloljetnica su brojke znatno niže, ukupno je zabilježeno 206 legalno induciranih pobačaja među djevojkama mlađima od 20 godina.

Ambulanta na kotačima stiže onima do kojih sustav dosad nije dolazio

Zanimljiv je i podatak da je velik dio žena koje su imale legalno inducirani pobačaj već imao djecu. Prema podacima HZJZ-a, 823 žene nisu prethodno rodile, dok je većina žena koje su prekinule trudnoću već bila majka jednog ili više djece.

HZJZ navodi i da je u 2025. godini na 100 rodilja dolazilo 9,7 legalno induciranih pobačaja. Objavljeni podaci dio su redovitog zdravstveno-statističkog praćenja koje HZJZ provodi svake godine. Važni su za praćenje reproduktivnog zdravlja stanovništva te planiranje preventivnih programa, organizaciju zdravstvene zaštite i drugih javnozdravstvenih aktivnosti. Redovita objava ovakvih pokazatelja omogućuje praćenje dugoročnih trendova i promjena u zdravstvenom sustavu.