Toplinski valovi posljednjih su godina sve češći, dulji i intenzivniji, a posljedice visokih temperatura osjećaju se puno više od same neugode. Velika analiza objavljena u medicinskom časopisu The Lancet upozorava da ekstremne vrućine povećavaju broj hitnih prijema u bolnice, pogoršavaju kronične bolesti te dovode do većeg broja smrtnih slučajeva. Iako visoke temperature mogu utjecati na svakoga, neke skupine ljudi imaju znatno veći rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Starije osobe i kronični bolesnici među najugroženijima

Najveći rizik imaju osobe starije od 65 godina. S godinama organizam sve teže regulira tjelesnu temperaturu, a smanjuje se i sposobnost znojenja, zbog čega se tijelo sporije hladi. Upravo zato starije osobe tijekom toplinskih valova češće razvijaju ozbiljne zdravstvene komplikacije i završavaju na bolničkom liječenju.

Stiže novi opasni toplinski val: Temperature idu i do 40 °C, DHMZ izdao upozorenja za cijelu Hrvatsku

Posebno su ugroženi i ljudi koji boluju od bolesti srca i krvnih žila. Tijekom velikih vrućina srce mora raditi intenzivnije kako bi pomoglo rashlađivanju organizma, što predstavlja dodatno opterećenje za osobe koje već imaju kardiovaskularne bolesti. Povećava se rizik od srčanog udara, zatajenja srca i drugih ozbiljnih komplikacija.

Veći rizik imaju i osobe koje boluju od kroničnih plućnih bolesti, bolesti bubrega ili dijabetesa. Visoke temperature i pojačano znojenje mogu dovesti do dehidracije, što dodatno opterećuje organizam i pogoršava postojeće zdravstvene tegobe.

Poseban oprez potreban je i kod djece te osoba koje rade na otvorenom

Dojenčad i mala djeca također spadaju među najosjetljivije skupine. Njihov sustav regulacije tjelesne temperature još nije potpuno razvijen, a tekućinu gube brže od odraslih, zbog čega su skloniji pregrijavanju i dehidraciji.

Magnific

Velikom riziku izloženi su i ljudi koji rade na otvorenom, poput građevinskih radnika, poljoprivrednika i drugih zanimanja koja zahtijevaju dugotrajan boravak na suncu. Visoke temperature smanjuju radnu sposobnost, povećavaju mogućnost toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, ali i rizik od ozljeda te oštećenja bubrega uzrokovanih ponavljanom dehidracijom.

Pojedini lijekovi mogu dodatno povećati rizik

Na oprezu trebaju biti i osobe koje uzimaju određene lijekove. Neki antidepresivi, lijekovi za visoki krvni tlak, diuretici, antipsihotici i drugi lijekovi mogu otežati prirodno hlađenje organizma ili povećati mogućnost dehidracije. Zato je tijekom toplinskog vala važno redovito uzimati propisanu terapiju, ali i pridržavati se preporuka liječnika o unosu tekućine i izbjegavanju izlaganja visokim temperaturama.

Stručnjaci upozoravaju da će zbog klimatskih promjena toplinski valovi postajati sve češći i intenzivniji. Dobra je vijest da se velik dio zdravstvenih posljedica može spriječiti jednostavnim mjerama.

Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?

Stručnjaci savjetuju da se tijekom toplinskog vala, osobito ako pripadate nekoj od rizičnih skupina, što manje izlažete visokim temperaturama. Boravak na otvorenom najbolje je ograničiti na jutarnje i večernje sate, redovito piti vodu čak i kada ne osjećate žeđ te nositi laganu, prozračnu i svijetlu odjeću. Prostor u kojem boravite poželjno je rashladiti, a ako nemate klima-uređaj, pomoći može i nekoliko sati provedenih u klimatiziranim javnim prostorima poput trgovačkih centara ili knjižnica.

Što jesti tijekom velikih vrućina? Nutricionistica razbija najčešće mitove o ljetnoj prehrani

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebale bi redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti preporuke svojeg liječnika, dok članovi obitelji tijekom velikih vrućina trebaju češće provjeravati starije osobe koje žive same. Važno je prepoznati i prve znakove toplinske iscrpljenosti, poput izrazitog umora, vrtoglavice, glavobolje, mučnine ili grčeva u mišićima. Ako se pojave visoka tjelesna temperatura, zbunjenost ili gubitak svijesti, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć jer se može raditi o toplinskom udaru, stanju koje zahtijeva hitno liječenje.