Visoke temperature ne znače samo neugodu i pojačano znojenje. Kada tijelo više ne uspijeva dovoljno učinkovito otpuštati toplinu, mogu se razviti zdravstvene tegobe koje u najtežim slučajevima mogu biti opasne po život. Naše tijelo nastoji održavati unutarnju temperaturu oko 37 °C, a tijekom velikih vrućina za to mora uložiti znatno više napora. Organizam se hladi prvenstveno znojenjem i povećanim dotokom krvi prema koži, no taj sustav ima svoje granice.

Problem može nastati kada je temperatura okoliša vrlo visoka, vlaga otežava isparavanje znoja ili zbog dehidracije organizam više nema dovoljno tekućine za učinkovito hlađenje. Tada se mogu razviti toplinska iscrpljenost, a u ozbiljnijim okolnostima i toplinski udar. Iako se ta dva pojma ponekad koriste kao da označavaju isto stanje, među njima postoji važna razlika, piše The Conversation.

Toplinska iscrpljenost upozorenje je da se tijelo teško nosi s vrućinom

Kod toplinske iscrpljenosti mehanizmi regulacije tjelesne temperature još uvijek funkcioniraju, ali je organizam pod velikim opterećenjem. Među znakovima koji se mogu pojaviti su obilno znojenje, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, izražen umor i grčevi u mišićima.

Vrućine vam ubijaju apetit? Evo zašto tijekom ljeta jedemo manje

Često je prisutna i dehidracija jer tijelo znojenjem gubi velike količine tekućine i soli. Međutim, važno je znati da sama hidratacija ne pruža potpunu zaštitu. Toplinske tegobe mogu se razviti i kod osobe koja pije dovoljno vode ako je dugo izložena vrlo visokim temperaturama, velikoj vlažnosti ili intenzivnom fizičkom naporu.

Kod pojave simptoma osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, olabaviti ili ukloniti nepotrebnu odjeću, ponuditi joj hladnu tekućinu te pokušati rashladiti tijelo. U tome mogu pomoći ventilator, mokri ručnici ili hladan tuš. Kod toplinske iscrpljenosti stanje bi se uz pravodobno hlađenje i nadoknadu tekućine trebalo početi popravljati unutar približno pola sata.

Zbunjenost i gubitak svijesti mogu upućivati na toplinski udar

Toplinski udar mnogo je ozbiljnije stanje. Nastaje kada sustav kojim organizam regulira temperaturu počne zakazivati, a unutarnja tjelesna temperatura poraste na opasnu razinu, najčešće iznad 40 °C.

Jedna od najvažnijih razlika u odnosu na toplinsku iscrpljenost jest pojava neuroloških simptoma. Zbunjenost, dezorijentiranost, neuobičajeno ponašanje, kolaps, grčevi ili gubitak svijesti znakovi su zbog kojih treba posumnjati na toplinski udar.

Kako pravilno čuvati lijekove tijekom velikih vrućina i na putovanju? Evo što kaže farmaceutkinja

Takvo stanje može oštetiti mozak i druge organe te bez brzog liječenja može završiti smrću. Zato se kod pojave neuroloških simptoma ne smije čekati da osobi bude bolje, već je potrebno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti s rashlađivanjem.

Pritom se ne treba oslanjati isključivo na temperaturu izmjerenu na čelu, koži ili u uhu jer takva mjerenja ne moraju precizno pokazivati stvarnu unutarnju temperaturu organizma.