Ljetni mjeseci sa sobom donose promjenu u hranjenju velikog broja ljudi, ali nerijetko se dogodi da se pitamo kakva bi nam hrana zapravo najbolje odgovarala kada termometar dođe do 30 ili više stupnjeva celzijevih. Poznato je da će neki od nas reći kako tijekom velikih vrućina naprosto ne mogu jesti toliko kao zimi ili u jesen jer im je previše vruće. Mnogi usvajaju i neke nezdrave navike kao što je, primjerice, zamjena obroka sladoledom ili uvjerenje da je moguće u iznimno kratkom roku drastično smanjiti unos kalorija kako bi se postiglo “savršeno tijelo za plažu”. 

O svemu razgovaramo s nutricionisticom Valerijom Kavazović koja nam je pomogla demistificirati neka uvjerenja o ljetnoj prehrani, brzom mršavljenju i tome kakvi su obroci idealni kako bi organizam optimalno funkcionirao čak i za vrijeme velikih vrućina. 

Pomaže li ledeni čaj organizmu ili ga zapravo isušuje? Evo što pokazuju istraživanja

Nutricionistica kaže da bi odmah željela napomenuti kako velike vrućine nisu kriterij zbog kojeg osoba nužno treba jesti manje, ali činjenica je da nam u takvim uvjetima odgovaraju laganiji, svježiji ili hladniji obroci: “To se može povezati s manjkom kretanja kroz dan uslijed visokih temperatura, pa su potrebe za energijom manje. Važno je da ti obroci i dalje ostanu nutritivno uravnoteženi uz dovoljnu količinu proteina i vlakana. Svježe voće i povrće može doprinijeti kreiranju lakših obroka, a osim toga pridonose i unosu vode. Hidracija je u periodu velikih vrućina iznimno bitna zbog pojačanog znojenja.”

Foto: Magnific

Nadovezujući se na temu konzumacije voća, odmah je rekla kako bi voljela razbiti mit o tome kako ga je ljeti dobro jesti neograničenim količinama. Iako je činjenica da ga velik broj ljudi ne jede dovoljno, isto tako pretjerivanje zapravo može biti kontraproduktivno. Sve namirnice, pa tako i voće, sadrže kalorije pa pretjerana konzumacija istog može dovesti do porasta tjelesne mase.

Dodaje kako u razgovoru s klijentima nerijetko čuje kako ponosno govore da su pojeli kilogram grožđa i pola lubenice kroz dan. Neumjerena konzumacija voća nije preporučljiva, baš kao što nije poželjno pretjerivati ni s bilo kojom drugom namirnicom. Ljetni period zaista je odličan za stvaranje navike unosa voća ako te navike prije nije bilo, ali pretjerivanje u konzumaciji voća u trenutku nije garancija da će ta navika postati dio svakodnevice kroz ostatak godine. 

Detoks prije mora? Nutricionistica upozorava zašto to nije dobro rješenje 

Ljeto je doba kada svi žele izgledati savršeno, posebno ako se spremaju na more. Zbog toga se mnogi baš tada javljaju nutricionistima kako bi im oni na brz i jednostavan način pomogli da smršave i dovedu se u formu u svega nekoliko tjedana. To, naravno, nije moguće učiniti na zdrav način. 

Valerija Kavazović kaže kako se u praksi često susreće s osobama koje se prije odlaska na more odlučuju na takozvane detoks programe kako bi skinuli kilograme. Kaže kako tako nešto zapravo uopće nema smisla jer ne donosi trajne rezultate: “Povrtno-voćni sokovi koji se piju tri ili pet dana nisu adekvatan način za brzo skidanje kilograma iz razloga što takav pristup ne dovodi do trajnog mršavljenja. Pritom ne dolazi do gubitka masnog tkiva već do gubitka vode u tijelu, a zbog manjka unosa proteina riskira se i gubitak mišićne mase u tijelu. Najčešće nakon povratka s mora, vrate se i kilogrami. Par dana detoksa ne može ispraviti i nadoknaditi lošije prehrambene navike koje su prisutne kroz ostatak godine.”

Foto: Magnific

Još jedna navika koju nutricionistica viđa, a smatra je veoma štetnom, jest zamjena pravih obroka sladoledom. Neki ljudi u ljetnim mjesecima, ne razmišljajući previše, posežu za sladoledom koji potom računaju kao obrok. Važno je znati da sladoled ne može zamijeniti nutritivno uravnotežen obrok jer uglavnom sadrži ugljikohidrate i masti, a vrlo malo proteina i vlakana. Iako pojedini sladoledi sadrže količinu kalorija koja je ekvivalent nekom većem obroku, neće nas zadržati sitima kao što bi to učinio nutritivno uravnotežen obrok. Valerija Kavazović kaže da bi sladoled trebali gledati kao povremeni desert za uživanje, a ne kao zamjenu za obrok.

Jesu li hladni obroci zbilja lakši i zdraviji?

Često se govori o tome kako su hladne salate idealan ljetni obrok, no nutricionistica naglašava da stvari nisu tako jednostavne te da temperatura hrane sama po sebi ne određuje njezinu nutritivnu vrijednost.

“Tijekom ljeta najvažnije je što obrok sadrži, a ne je li hladan ili topao. Hladna salata može biti vrlo zdrava ako sadrži povrće, izvor proteina (primjerice, ribu, jaja, piletinu, mahunarke ili sir) i kvalitetne masti, ali može biti i nutritivno siromašna ako se sastoji samo od nekoliko listova salate. S druge strane, topli obrok poput povrća s ribom, variva od mahunarki ili lagano pripremljenog mesa može biti jednako prikladan i zdrav izbor tijekom vrućih dana”, pojasnila je.

Izbirljivo dijete: Kada je riječ o prolaznoj fazi, a kada treba potražiti pomoć?

Osim toga, priča kako je ljeto odlično razdoblje za poboljšanje prehrambenih navika, posebice zato što je u to doba dostupna velika količina sezonskog voća i povrća. Savjetuje da se unos ovih namirnica poveća jer je preporuka za očuvanje zdravlja unositi pet porcija voća I povrća dnevno, odnosno barem 350 do 400 grama. 

Ipak, važno je ni sa čime ne pretjerivati već osluškivati svoje tijelo i primijećivati kakve mu namirnice najbolje odgovaraju. Nijedan organizam nije identičan pa je bez obzira na preporuke potrebno osluškivati ono što nam govori, ali pritom voditi računa da obroci budu raznoliki i nutritivno uravnoteženi. Za nekoga će najbolji ljetni obrok biti hladna salata bogata proteinima, a za nekoga toplo varivo. Sasvim je u redu pratiti instinkt i jesti onako kako nam tijelo nalaže, ali je važno paziti da na kraju dana težimo balansiranoj prehrani koja će nam osigurati dovoljno energije za sve životne izazove.