Muči vas "magla u mozgu" i teško mislite? Evo što je uzrokuje i kako si pomoći

Jeste li se ikada osjećali kao da vam je mozak „u magli“ – teško se fokusirate, zaboravljate što ste htjeli reći ili se jednostavno ne možete sabrati? Taj osjećaj nije neuobičajen i često se naziva moždana magla. Iako nije službena medicinska dijagnoza, moždana magla je stvaran fenomen koji može ozbiljno utjecati na svakodnevno funkcioniranje. U nastavku donosimo njene simptome, moguće uzroke i načine kako si možete pomoći.

Moždana magla (engl. brain fog) nije službeni medicinski termin, ali se koristi za opisivanje skupa kognitivnih simptoma poput problema s koncentracijom, zaboravnošću, zbunjenošću i mentalnim umorom. Iako nije formalno definirana, brojna istraživanja potvrđuju njezinu stvarnost i povezanost s različitim zdravstvenim stanjima.

Što je moždana magla?

Moždana magla je izraz koji opisuje niz simptoma koji utječu na mentalne sposobnosti. Osobe koje je dožive mogu imati poteškoće s jasnim razmišljanjem, fokusiranjem, pamćenjem i održavanjem pažnje. Kao što i sam naziv sugerira, ovi simptomi stvaraju osjećaj kao da vam je um „zamagljen“, što otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti – poput vođenja razgovora, praćenja uputa ili pamćenja koraka u nekom zadatku.

Moždana magla, poznata i kao mentalna magla, može se pojaviti nakon bolesti, kao nuspojava određenih lijekova (poput kemoterapije) ili kao simptom nekog temeljnog zdravstvenog stanja. U takvim slučajevima, liječnik vam može pomoći utvrditi uzrok i predložiti korake za ublažavanje simptoma kako biste se ponovno osjećali kao vi.

Devet simptoma moždane magle

Kako piše Cleveland Clinic , simptomi moždane magle mogu se razlikovati od osobe do osobe, no najčešći su sljedeći:

• Poteškoće s koncentracijom i fokusom
• Zbunjenost
• Umor
• Zaboravnost
• Gubljenje tijeka misli
• Mentalna iscrpljenost
• Nemogućnost pronalaska pravih riječi
• Usporeno razmišljanje i reakcije
• Teškoće u održavanju pažnje

Dr. Gverić Korkut: "Psihoterapija je važan oblik pomoći ženama u (peri)menopauzi"

Najčešći uzroci moždane magle

Ovo je pregled najčešćih uzroka moždane magle:

Moždana magla nakon COVID-19 infekcije: Studija objavljena u časopisu Cancer Cell otkrila je da pacijenti koji su preboljeli COVID-19 mogu razviti moždanu maglu zbog prisutnosti upalnih molekula u cerebrospinalnoj tekućini. Ove molekule uzrokuju upalu u mozgu, što dovodi do simptoma poput zbunjenosti i gubitka kratkotrajnog pamćenja. 

Druga istraživanja, uključujući studiju objavljenu u časopisu Brain, pokazala su da imunološki odgovor na COVID-19 može oštetiti krvne žile u mozgu, što dodatno doprinosi razvoju moždane magle. 

Istraživanje Kraljevskog koledža u Londonu, objavljeno u časopisu The Lancet pokazalo je da dugotrajni simptomi COVID-19 mogu usporiti mentalne procese, što se može usporediti s efektom starenja mozga za deset godina.

Osim infekcijama, moždana magla može nastati i zbog drugih čimbenika kao što su:

Nedostatak sna: Loša kvaliteta sna može negativno utjecati na kognitivne funkcije.

Hormonske promjene: Promjene u razinama hormona tijekom trudnoće ili menopauze mogu izazvati simptome moždane magle.

Prehrana: Nedostatak vitamina B12 i osjetljivost na određene namirnice mogu doprinijeti razvoju simptoma.

Lijekovi: Određeni lijekovi, uključujući kemoterapiju, mogu imati moždanu maglu kao nuspojavu.

Kako je moždana magla povezana s upalnim procesima?

Moždana magla i upalni procesi imaju vrlo snažnu vezu, a sve više istraživanja pokazuje da upala u tijelu, osobito u mozgu, može imati izravan utjecaj na naše kognitivne funkcije. Evo kako su povezani:

1. Upala i imunosni odgovor

Kad tijelo prepozna infekciju, stres, toksine ili čak autoimune reakcije, aktivira se upala kao obrambeni mehanizam. Taj proces uključuje otpuštanje citokina – molekula koje prenose poruke između stanica imunosnog sustava. Ako upala postane kronična može izazvati promjene u mozgu.

2. Neuroinflamacija (upala mozga)

Citokini poput IL-6, TNF-α i interferon-γ mogu ući u mozak ili potaknuti aktivaciju stanica imunosnog sustava u mozgu. Ako to traje predugo, dolazi do oštećenja neurona i smanjenja sinaptičke aktivnosti (komunikacije među neuronima). Kao rezultat pojavljuju se problemi s pamćenjem, koncentracijom, mentalna sporost, odnosno klasični simptomi moždane magle.

Što kažu istraživanja: Primjeri povezanosti pojedinih bolesti i stanja sa moždanom maglom

COVID-19: Studije su pokazale da pacijenti s tzv. long COVID-om imaju povišene razine upalnih markera i neuroinflamaciju, što se povezuje s moždanom maglom.

Autoimune bolesti: Stanja poput lupusa, multiple skleroze i Hashimotovog tireoiditisa također su povezana s moždanom maglom zbog kronične upale.

Depresija i stres: Dugotrajan stres povisuje kortizol i potiče nisku razinu upale, što može dovesti do istih neurokognitivnih simptoma.

Shutterstock

Kako ublažiti moždanu maglu?

Mogući načini ublažavanja ovise o uzroku no ukratko - na raspolaganju su vam sljedeće opcije:

• Protuupalna prehrana (bogata omega-3, antioksidansima)
• Tjelesna aktivnost (smanjuje razinu upalnih citokina)
• Dovoljno sna i upravljanje stresom
• Suplementi (npr. kurkumin, vitamin D, magnezij)

Kada se moždana magla može izliječiti? U tri osnovna slučaja:

Ako je uzrok privremen, odnosno ako je moždana magla povezana s

• Nedostatkom sna
• Stresom
• Lošom prehranom
• Blagom infekcijom
• Preopterećenjem informacijama / multitasking.

U tim slučajevima, kad se osnovni uzrok otkloni, simptomi se najčešće potpuno povlače kroz dane do tjedne.

Ako je povezana s hormonskim ili nutritivnim disbalansom:

Ako se iza moždane magle krije nedostatak vitamina B12, željeza, vitamina D, hormona štitnjače (hipotireoza) , mozak se vraća „u normalu“ nakon što se navedeni nedostaci ili poremećaji korigiraju prehranom ili terapijom.

Ako je vezana uz COVID-19 ili autoimunu bolest:

U ovom slučaju moždana magla može biti dugotrajnija, no dobre su vijesti da:

• Kod "long COVID-a", mnogi ljudi prijavljuju značajno poboljšanje nakon nekoliko mjeseci, osobito uz pravilnu podršku (npr. neurorehabilitacija, tjelovježba, promjene u prehrani).
• Kod autoimunih bolesti, upravljanje osnovnom bolešću (remisija) može također smanjiti moždanu maglu.

Kada moždana magla može postati kronična i zahtjevna za liječenje?

Ako je uzrok kronična upala, dugogodišnji stres bez oporavka, nekontrolirana autoimuna bolest ili neurodegenerativni procesi (npr. rana demencija): U ovim slučajevima liječenje nije brzo ni jednostavno, ali se simptomi mogu značajno ublažiti i usporiti.

Napadi panike i prehrana: Koji nutrijenti mogu pomoći pri ublažavanju simptoma?

Kako pristupiti liječenju?

Pronaći uzrok – ključna je stvar. Liječnik u tom smjeru može napraviti krvne pretrage (vitamini, hormoni, upalni markeri) ili neurološki ili psihološki pregled (ako je potrebno)

Ciljana terapija. Lijekovi, suplementi, fizička aktivnost, terapija spavanja, mindfulness (koji se na hrvatski često prevodi kao "usredotočena svjesnost" ili "pažljivo prisustvo" a riječ je o mentalnoj praksi u kojoj se svjesno usmjerava pažnju na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja). Pomoći mogu i svakodnevne zdrave navike.

 Što učiniti za oporavak od moždane magle

Pronaći uzrok (ako još nije jasan)

• Krvna slika + vitamini (B12, D, željezo, magnezij)
• Hormoni štitnjače (TSH, T3, T4)
• CRP i ostali upalni markeri (ako se sumnja na upalu)
• Razgovor s liječnikom o mogućim lijekovima koji uzrokuju simptome

Prehrana za fokus i smanjenje upale

• Uvesti omega-3 masne kiseline (riba, lanene sjemenke ili dodatak prehrani)
• Dodati antioksidanse – bobičasto voće, špinat, kurkuma, zeleni čaj
• Piti dovoljno vode – dehidracija jako utječe na koncentraciju
• Izbjegavati šećer i procesuiranu hranu (podižu upalu i uzrokuju "pad energije")
• Ograničiti kofein i alkohol

San i odmor

• Ići spavati otprilike u isto vrijeme svake večeri
• 7–9 sati sna, bez ekrana barem 1h prije spavanja
• Pokušati s biljnim čajevima (npr. kamilica, valerijana) ako teško zaspiš

Upravljanje stresom

• 10–15 min dnevno meditacije, disanja ili joge
• Tehnika vođenja dnevnika – zapisivanje misli pomaže rasteretiti mozak
• Uvođenje "tehnike jedne stvari" – multitasking pojačava moždanu maglu

Tjelovježba i pokret

• Barem 30 min lagane šetnje dnevno
• 2–3 puta tjedno aktivnija tjelovježba (plivanje, vožnja bicikla, ples…)
• Vježbe istezanja ili laganog pilatesa/joge za aktivaciju tijela bez iscrpljivanja

Dodaci prehrani (uz dogovor s liječnikom)

• Vitamin D3 – ako često boravite u zatvorenom prostoru
• Vitamin B kompleks – za mozak i živce
• Magnezij – protiv stresa i za bolji san

Digitalna higijena i kognitivni reset

• Pauze od ekrana svaka 1–2 sata

Male igre za mozak: križaljke, sudoku, aplikacije za treniranje fokusa

Moždana magla može biti frustrirajuća i zbunjujuća, ali važno je zapamtiti da nije nešto s čime morate živjeti bez pomoći. Iako moždana magla nije formalno prepoznata kao medicinska dijagnoza, brojna istraživanja potvrđuju njezinu stvarnost i utjecaj na kvalitetu života.

Stoga ako prepoznajete neke od ovih simptoma, prvi korak je razgovarati s liječnikom kako biste otkrili mogući uzrok i pronašli rješenja. S pravim pristupom, od promjena u prehrani do pravilnog odmora i vježbanja, možete vratiti mentalnu jasnoću i osjećati se bolje.

Dijana K.M.