Menopauza i perimenopauza prirodni su periodi života svake žene no nisu uvijek jednostavni. Mnoge žene se tijekom ove tranzicije susreću s izazovima poput valunga, promjena u raspoloženju, smanjenog libida i drugih simptoma koji mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Iako je ovo razdoblje potpuno normalno, pronaći načine za ublažavanje simptoma može biti pravi izazov.

Dobra vijest je da nije uvijek rješenje trpjeti ili uzimati lijekove nego možete i dogovoriti termin kod liječnika koji će vam pomoći – razgovornom terapijom. Između ostalog, i kognitivno-bihevioralna terapija ili kraće KBT pokazuje se kao učinkovito rješenje koje može pomoći u ublažavanju simptoma menopauze, te pružiti podršku ženama koje se suočavaju s ovim izazovima.

Što je Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i kako pomaže kod simptoma menopauze?

KBT je psihoterapijska metoda koja se koristi već više od 60 godina za liječenje različitih mentalnih i fizičkih stanja. Ova terapija pomaže pacijentima prepoznati i promijeniti negativne obrasce razmišljanja i ponašanja koji mogu pogoršati simptome.

Kod žena u perimenopauzi i menopauzi, KBT se, kako piše National Geographic pokazao učinkovit u ublažavanju:

• valunga (valova vrućine),
• noćnog znojenja,
• problema sa spavanjem,
• smanjenog seksualnog nagona i zadovoljstva,
• depresivnih simptoma i tjeskobe.

Za razliku od hormonskih terapija i lijekova koji mogu ponekad imati neželjene nuspojave poput mučnine, glavobolje ili povećanog rizika kod određenih zdravstvenih stanja, CBT je prirodan pristup bez poznatih štetnih posljedica.

Menopauza i mentalno zdravlje: Što se zapravo događa?

Menopauza službeno započinje 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije, no godine koje joj prethode poznate kao perimenopauza mogu trajati od 7 do čak 14 godina, najčešće između 45. i 55. godine života. Tijekom tog razdoblja dolazi do drastičnih promjena u razini hormona poput estrogena, progesterona i testosterona, što rezultira čitavim nizom simptoma – od nesanice do emocionalne nestabilnosti.

Psihoterapija pomaže ženama da prepoznaju kako stres i tjeskoba pogoršavaju simptome kao što su valunzi i noćno znojenje. Uključuje tehnike za smanjenje anksioznosti, poboljšanje sna i općenito bolji odgovor tijela na stresne podražaje.

Seksualna disfunkcija tijekom menopauze

Prema statistikama, 8 od 10 žena u menopauzi ima probleme sa seksualnim zadovoljstvom, uključujući bol tijekom odnosa, gubitak libida ili teškoće s postizanjem orgazma. Ovi problemi često utječu na samopouzdanje, odnose i opću kvalitetu života.

Estrogen ima ključnu ulogu u održavanju elastičnosti i vlažnosti vaginalnog tkiva, dok smanjena razina testosterona dovodi do manjka seksualne želje. No nije sve u hormonima; psihološki čimbenici poput narušene slike o tijelu i stresa također imaju velik utjecaj.

Tijekom terapije žene uče kako njihova uvjerenja i razmišljanja oblikuju ponašanje i osjećaje vezane za seks i intimnost.

Primjeri strategija koje su žene naučile uključuju:

• komunikaciju s partnerom o novim tehnikama i tempu,
• prihvaćanje promjena u tijelu,
• zamjenu negativnih misli pozitivnim afirmacijama.

Što o tome kaže psihijatrica dr. Gverić Korkut?

Za stručno mišljenje zamolili smo i dr. med. Ines Gverić Korkut koja u svojoj privatnoj psihoterapijskoj praksi u Zagrebu kao psihijatrica, subspecijalist psihoterapije i certificirani integrativni terapeut pomaže ženama u izazovima (peri)menopauze.

„Psihoterapija je vrlo važan oblik pomoći kod žena u perimenopauzi zbog više razloga. Brojni fizički i psihički simptomi menopauze umanjuju dnevnu funkcionalnost i efikasnost na radnom mjestu što može dovesti do urušavanja samopuzdanja čime se dodatno umanjuje njihovo funkcioniranje I tako nastaje začarani krug. Anksioznost je u menopauzi često intenzivirana kod žena koje su joj prije bile sklone, odnosno javlja se kod jednog dijela žena po prvi put i udruženo s drugim simptomima ili je povezana s očekivanom nelagodom koje će ti simptomi izazvati, naprimjer valovi vrućine ili nesanica. Dalje, menopauza ima prizvuk kraja jer s njom završava ženino reproduktivno razdoblje što je jedna vrsta gubitka koji nerijetko traži žalovanje“, ističe dr. Gverić Korkut.

Napominje i kako nisu sve tegobe koje zadese žene u menopauzi posljedica samo hormonalnih promjena nego i specifičnog životnog perioda:

„U tom periodu žene skrbe za djecu, za stare roditelje, mogu imati oscilacije u poslovnom ili bračnom životu. Isto tako bilo koji emocionalni teret koji se nosi iz prošlosti, u ovom periodu kao da dođe na naplatu i traži razrješavanje. Žene su često u godinama prije menopauze spremnije okrenuti se sebi i pozabaviti se životnim problemima koji su do tada bili na čekanju. Dakle, važno je i tlo na koje menopauza legne“.

No dobra vijest je tu, kaže dr. Gverić Korkut: „Sve su ovo poteškoće na kojima se u psihoterapiji može raditi na način da se jačaju snage koje su potrebne za poduzimanje promjena, odnosno za prihvaćanje onoga što se ne može promijeniti, usvaja se drugačiji poredak prioriteta I stječe šira slika svega što se događa“.

U čemu je prednost grupne terapije?

Dr. Gverić Korkut naglašava prednosti rada u grupama koje i sama organizira u svojoj psihoterapijskoj praksi u Zagrebu jer ta vrsta terapije omogućuje susret i izmjenu iskustava sa ženama koje dijele iste poteškoće: jer ta vrsta terapije omogućuje susret i izmjenu iskustava sa ženama koje dijele iste poteškoće:

„Žene u menopauzi često navode osjećaj da same prolaze kroz sve nedaće u čemu grupno iskustvo može biti od velike pomoći jer pruža osjećaj pripadnosti jednoj velikoj zajednici, bitno umanjujući osjećaj samoće. U grupi je također moguće vidjeti osobu koja se već izborila s problemom koji se nekome drugom čini nepremostivim, odnosno u grupi se susretnu s nekim tko je na drugom dijelu tog putovanja što je vrlo utješno i podržavajuće. Žene često iznose strah da sve  što ih je zadesilo u perimenopauzi nikada neće proći, kao i strah da je život trajno poprimio drugu dimenziju. Iskustvo grupe u ovome može puno pomoći“.

Na pitanje odakle dolazi inicijativa za psihoterapiju u tom razdoblju života – od samih žena ili od njihovih obiteljskih liječnika ili ginekologa, dr. Gverić Korkut odgovara: „Žene s kojima radim svjesne su, u većoj ili manjoj mjeri, važnosti ravnoteže fizičkog i psihičkog zdravlja što se kroz psihoterapiju svakako još više osvještava. Same su se javile za pomoć jer u psihoterapiji nije moguće biti na nečiji nagovor tako da one dolaze s većom osviješćenošću cijele ove problematike. S druge strane, nije neuobičajeno da ginekolozi i liječnici obiteljske medicine upute pacijenticu psihijatru ili na psihoterapiju zbog poteškoća u menopauzi. Čini mi se da to nije dio nekog algoritma liječenja nego je ovisno o osobnim stavovima pojedinog liječnika. Tome su skloniji kolege koji imaju razvijen kapacitet za prepoznavanje psihosocijalnih čimbenika u razvoju bilo koje medicinske poteškoće“.

I da zaključimo: iako menopauza može biti izazovno razdoblje u životu žene, postoje praktične strategije koje će vam olakšati njene izazove. Jedna od njih svakako je i psihoterapija, pa imajte na umu da razgovor s terapeutom ili osobama u istom položaju može biti ključan korak prema boljoj kvaliteti života u ovom često zahtjevnom razdoblju života.

Dijana Kopjar Mucak